http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2023/03/24/k-hubak-ana-karenjina-hocu-ljubav-a-ljubavi-nema-feat-gendis-putri-kartini/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2023/03/24/k-hubak-ana-karenjina-hocu-ljubav-a-ljubavi-nema-feat-gendis-putri-kartini/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2023/03/01/europski-kratkometrazni-film-vise-autora/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2023/03/01/filmski-jazz-portreti-billie-holiday/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2023/02/27/e-usic-t-morosin-la-predstava-zagrebacka-premijera-filma/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2023/03/01/hommage-program-au-revoir-godard/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2023/01/31/eksperimentalnost-u-igranom-filmu/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2023/01/31/jazz-i-film-westeastcoast-1960/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2023/01/31/avangardne-filmske-poeme/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2022/11/21/medunarodni-eksperimentalni-film-1-dio/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2022/11/17/predavanje-vlade-marteka/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2022/11/21/medunarodni-eksperimentalni-film-1-dio/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2022/10/10/synesthetic-project-decameron-2-0-hrvatska-premijera/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2022/06/08/ciklus-slikarstvo-i-film-slatkogorki-blues/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2022/06/08/z-kipke-od-ritma-do-palace-unistenja/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2022/06/08/ciklus-europski-kratkometrazni-film/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/09/24/j-jarmusch-gimme-danger/

Cijena ulaznice je 15 kuna, a možete ih kupiti na blagajni Teatra &TD koja radi od 11 do 13 sati te dva sata prije početka projekcije/predstave, na ulaznice.hr i njihovim prodajnim mjestima.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/10/01/b-ree-magnus/

Cijena ulaznice je 15 kuna, a možete ih kupiti na blagajni Teatra &TD koja radi od 11 do 13 sati te dva sata prije početka projekcije/predstave, na ulaznice.hr i njihovim prodajnim mjestima.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2022/05/09/henri-georges-clouzot-misterij-picassa/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2022/05/09/europski-kratkometrazni-igrani-film/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2022/05/09/stanje-raspadanja-eksperimentalni-filmmedijsko-istrazivanje/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/01/07/ron-howard-the-beatles-eight-days-a-week/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/04/05/j-zimbalistm-zimbalistj-duque-nossa-chape/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2022/04/21/remek-djela-francuskog-filma-nausnice-madame-de/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2022/04/21/beatart-pokret-i-film/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2022/04/21/povijest-europske-likovne-avangarde-ukrajina/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2022/02/23/glazbeni-dokumentarci-utorkom-maria-callas-osobno/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2022/02/23/sportski-dokumentarci-cetvrtkom-barcelona-san-o-nogometnom-savrsenstvu/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2022/02/23/eseji-o-fotografiji-kratki-filmovi-o-svjetski-poznatim-fotografima/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2022/02/23/beat-knjizevnost-i-film-trip/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2022/02/23/c-t-dreyer-stradanje-ivane-orleanske-1928/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2022/01/29/glazbeni-dokumentarci-utorkom-pavarotti/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2022/01/29/sportski-dokumentarci-cetvrtkom-diego-maradona/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2022/01/29/ciklus-veliki-klasici-francuskoga-filma-m-lherbier-nehumana/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2022/01/29/z-mustac-martinac/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2022/01/11/h-ferhani-sahara-pustinjska-ulica-br-143/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2022/01/11/otkazivanje-projekcija-filma-talijanska-prica-made-in-italy/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2022/01/11/ciklus-kultni-klasici-j-melville-dousnik/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/10/31/b-tavernier-putovanje-kroz-francuski-film/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/12/09/t-morosine-usic-the-girl-in-the-blue-dress/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/12/09/j-botelho-kino-manoel-de-oliviera-i-ja/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/12/09/hrvatsko-americki-avangardni-filmovi/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/12/09/branimir-norac-otvoriti-krletku-koncert-2/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/12/09/filmski-esej-vise-autora-inserti/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/10/31/ciklus-hrvatski-knjizevnici-u-dokumentarno-animiranim-i-dokumentarno-igranim-filmovima/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/10/31/ciklus-hrvatski-knjizevnici-u-dokumentarno-animiranim-i-dokumentarno-igranim-filmovima/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/10/31/austrijska-filmska-avangarda-m-petschnig-uncomfortably-comfortable/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/10/31/ciklus-hrvatski-knjizevnici-u-dokumentarno-animiranim-i-dokumentarno-igranim-filmovima/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/10/31/ciklus-hrvatski-knjizevnici-u-dokumentarno-animiranim-i-dokumentarno-igranim-filmovima/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/10/31/remek-djela-svjetskog-filma-r-bresson-sretno-baltazar/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/10/31/b-tavernier-putovanje-kroz-francuski-film/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/10/31/ciklus-hrvatski-knjizevnici-u-dokumentarno-animiranim-i-dokumentarno-igranim-filmovima/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/10/05/h-macqueen-supernova/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/10/05/austrijska-avangarda-20-malih-filmova/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/10/05/nepoznati-performansi-tomislava-gotovca-dokumentarni-film/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/10/05/c-boe-okus-gladi/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/10/05/f-bertolinig-de-liguoroa-padovan-pakao/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/10/05/austrijska-avangarda-v-export-nepoznati-protivnik/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/10/05/austrijska-avangarda-g-deutsch-shirley-vizije-stvarnosti/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/08/25/synesthetic-project-itinerant/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/09/03/f-ozon-ljeto-85/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/07/04/i-martinac-t-gotovac-i-faktor-d-martinis-simfonija-i-zvukovi-velegrada/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/07/04/p-krelja-slavenka-ili-o-boli/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/07/04/filmske-dive/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/07/04/60-minuta-svjetskog-avangardnog-filma-inserti/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/07/04/j-hausner-mali-joe/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/07/04/iz-arhiva-fas-a-a-peterlic-slucajni-zivot/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/07/04/ciklus-magovi-eksperimentalnog-filma-ivan-ladislav-galeta/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/07/04/ciklus-magovi-eksperimentalnog-filma-zeljko-saric/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/07/04/o-nakachee-toledano-neobicni-zivoti/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/07/04/fotografija-je-bunt-mio-vesovic/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/07/04/mio-vesovic-fotografija-je-bunt-predavanje/

Miles je zaglavio na poslu kojeg ne voli, još uvijek zaljubljen u svoju bivšu djevojku Novu. Ono što Miles ne zna jest da banda imena Skizm organizira smrtonosno natjecanje u njegovom gradu u kojem se potpuni stranci bore do smrti, a sve s ciljem zabavljanja milijunske publike koja natjecanje prati putem Interneta. Miles se ubrzo nađe u igri, prisiljen boriti se kako bi preživio. U početku se Milesovo dugogodišnje iskustvo bježanja od vlastitih problema isplaćuje pa tako uspijeva nadmudriti svog prvog neprijatelja… Ali kada Nova biva oteta, Miles mora konačno prestati s bježanjem, pobijediti vlastite strahove i boriti se za djevojku koju voli.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/04/05/j-lei-howden-guns-akimbo/

Anarhizam – čija je determiniranost sloboda pojedinca , sloboda od svake moguće državno uspostavljene hijerahije – usko je povezan s radikalnom umjetnosti. Program, sastavljen od dva dijela, usporedna je linija dvaju različitih gradova, Beča i Rijeke, no bliskih u podržavanju ideja beskompromisnih umjetnosti.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/04/05/anarhizam-i-umjetnost-d-bavoljak-mmc/

Priče iza fotografija 20. stoljeća (više autora), su fotografsko – filmska objašnjenja kako su nastale fotografije svjetski afirmiranih fotografa kao i one anonimnih autora. Radi se o fotografijama koje su se utisnule u vizualnu recentnu povijest modernog svijeta, isprepletenog traumatičnim i tragičnim individualnim sudbinama, ratovima, izbjeglištvu, egzodusima raznih vrsta. Nasuprot navedene grube stvarnosti – a to je također predmet našeg programa – stoji visoka razina senzibilne poetičnosti, na koju nailazimo kod pojedinih fotografa.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/04/05/price-iza-fotografija-20-stoljeca/

Godine 1970. natjecanje Miss svijeta održano je u Londonu, a domaćin ceremonije bio je američki legendarni komičar Bob Hope. U to je vrijeme natjecanje Miss svijeta s preko stotinu milijuna gledatelja bio najgledaniji televizijski program na svijetu. Uz tvrdnju da natjecanja u ljepoti omalovažavaju žene, novi pokret naziva „Pokret za ženska prava“ gotovo je preko noći postigao slavu nakon što su njegovi članovi potpuno nenajavljeno izašli na pozornicu i na taj način prekinuli prijenos natjecanja uživo.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/04/05/p-lowthorpe-skandalozno-ponasanje/

Dum spiro spero (autor filma, Pero Kvesić) latinska je uzrečica koja znači dok dišem, nadam se i koja je do danas ostala geslo onih koji se ne predaju do posljednjeg daha. Ispreplićući svakidašnjicu, knjige i smrt, autor priča o gubljenju snaga i snazi da se s tim gubitkom nosi. Svatko umire od časa kad se rodi, što je najveći razlog da se razumiju vrijednosti života i uživa u radostima koje pruža.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/04/05/pero-kvesic-dum-spiro-spero/

Željko Jerman (1949-2006) medijski eksperimentalist, avangardist, teoretičar umjetnosti, esejist, kolumnist . (…..) Prije svega se bavio fotografijom. Posjedovao je i foto studio, ali ubrzo je shvatio da je fotografija mnogo više od fotografiranja. Nakon zatvaranja trgovine počeo je raditi na dekonstrukciji fotografije, primjenjivao je metode solarizacije, radio s kemikalijama izravno na foto papiru, koristeći tekst i prestao je koristiti fotoaparat.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/04/05/zeljko-jerman-ovo-nije-moj-svijet/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/04/05/m-proserpio-covjek-koji-je-ukrao-banksyja/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/04/05/j-zimbalistm-zimbalistj-duque-nossa-chape/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/04/05/branimir-norac-otvoriti-krletku-koncert/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/04/05/a-rossi-prvi-ponedjeljak-u-svibnju/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/04/05/t-radic-ziva-istina-1972/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/04/05/price-iza-fotografija-filmovifotografije/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/04/05/marijan-crtalic-crta/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/04/05/rani-eksperimentalni-film-i-video-u-hrvatskoj/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/04/05/t-volf-maria-callas-osobno/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/04/05/iz-produkcije-fas-a-kratki-i-nezavisni-1967-1971/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/04/05/avangardni-filmovi-fluxusovaca/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/04/05/animirani-filmovi-lee-vidakovic/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/04/05/gordana-brzovic-kristina-leko-grupa-sestorice-autora/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/04/05/ciklus-kultnih-filmova-a-varda-cleo-od-5-do-7/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/04/05/j-gaultier-freak-chic/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/04/05/austrijski-eksperimentalni-film-marc-adrian/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/04/05/americki-underground-film-new-american-cinema/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/04/05/vlak-i-film-medijska-povezanost-estetika-brzine-i-prolaznosti/

Bob le flambeur ili Potpaljivač Bob, francuski je gangsterski film iz 1956. redatelja Jean-Pierrea Melvillea, a u glavnoj ulozi je glumac Rogera Duchesne, kao Bob. Često se smatra filmskim noirom i prethodnikom francuskog Novog vala zbog njegove upotrebe ručne i skokovite kamere. Bob le flambeur je nakon premijere izazvao oduševljenje kritičara okupljenih oko uticajnog časopisa Cahiers du cinema, pri čemu se posebno isticalo njegovo oslanjanje na ikonografiju američkog film noira, ali uz daleko “opušteniji” pristup radnji, likovima i atmosferi, kao i moderni stil zbog koga će Melville kasnije biti proglašen rodonačelnikom Novog vala.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/01/07/ciklus-kultnih-filmova-kockar-bob/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/01/07/avangardni-film-seksualnost-i-agresija/

Deep End Art No 1 sastavljen je od dvadesetak kratkih “haiku” prizora snimljenih u vrtu, velikim dijelom bez gledanja kroz kameru s autentičnom slikom i zvukom. Rad u povrtnjaku nije se prilagođavao potrebama kreacije već obrnuto. Svaki prizor je cjelina sama za sebe koja poput sjemenke sadrži potencijal daljnjeg razvoja. Neka vrsta fraktala. Pri tome kreacija nije bila unaprijed promišljena, nego je sama po sebi nastajala tijekom rada.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/01/07/eksperimentalni-film-deep-end-art/

Dobitnik dvije prestižne nagrade Emmy, film “Beatles: Eight Days a Week” isječak je ‘turnejskih godina’ (250 koncerata u razdoblju od 1963. do 1966. godine) benda koji je živio u konstantnom pokretu, od koncerta do koncerta, gužvajući se po hotelskim sobama, pišući nove pjesme u kombijima i izbacujući dva albuma godišnje. Poseban naglasak stavljen je na događaje oko njihovog koncerta na njujorškom ‘Shea Stadiumu’, koji je održan 1965. godine ispred čak 55 tisuća ljudi. Lepeza intervjua, glazbe, arhivskih snimaka i priča vezanih uz fenomen Beatlesa, obožavanog benda koji je zauvijek obilježio svjetsku glazbenu scenu.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/01/07/ron-howard-the-beatles-eight-days-a-week/

Grémillon, Jean, franc. redatelj (Bayeux, 1902 – Pariz, 1959). Studirao glazbu u Parizu, svirao violinu. Za okupacije Francuske režira remek-djelo Svjetlost ljeta (1943), intimističku ljubavnu priču izrazito melodramatičnog završetka. Film je zbog dinamične mizanscene, stilizacijskog orkestriranja slike i zvuka, međusobne prožetosti motiva ljubavi, ljubomore i ubojstva te aluzija na klasne razlike uspoređivan Pravilom igre Jeana Renoira.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/01/07/ciklus-kultnih-filmova-svjetlost-ljeta/

Da i film ima svoje pjesnike, to je poznato. Ali da je Mihovil Pansini jedan od najlucidnijih i najznačajnijih pjesnika filma na prostoru bivše zajedničke države – to je široj javnosti manje poznato, iz jednostavnog razloga što se Pansini bavio isključivo neprofesijskim filmom. Sudbina neprofesijskog filma u nas je bila takva da, iako je on u proteklih pedesetak godina predstavljao jedinu autentičnu avangardu u području filmske ekspresije, nikad nije (a vjerojatno i neće) s dovoljno razumijevanja biti valoriziran u javnosti.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/01/07/dokumentarni-film-mihovil-pansini-brodovi-ne-pristaju/

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2021/01/07/razmatranje-filmskih-remek-djela-tragaci-predavanje-i-inserti/

Pojam found footage – u području avangardne kinematografije – povezan je s pronalaženjem dislociranih, zagubljenih, slučajno pronađenih, uglavnom, arhivskih filmskih materijala svjesno montiranih u novu filmsku cjelinu. Montaža je pri tome krucijalan postupak, iz koje nastaje sasvim nova narativna linija. Najznačajniji predstavnici tog filmskog podžanra su: Gustav Deutsch, Joseph Cornell, Bruce Conner, Mark Rappaport i dr.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/10/28/gradkrizazanosljubavsmrt-vise-autora-found-footage/

Američki pisac James Baldwin 1979. godine započeo je rad na tekstu Remember this House. Osobna sjećanja na njegova tri ubijena prijatelja i borca za ljudska prava – Malcolma X, Medgara Eversa i Martina Luthera Kinga – ponovno su pisala američku povijest. Tih trideset neobjavljenih stranica pretvorio je u snažan kolaž arhivskih fotografija, filmskih odsječaka i snimaka TV-vijesti vezanih za bojkot i otpor rasne segregacije u 50-im i 60-im – od nevidljivosti tamnoputih Amerikanaca u holivudskim filmovima, afroameričkih protesta protiv brutalnosti bijelih policajaca, Baldwinova kompleksnog odnosa spram pokreta Black Power pa do paranoičnog pogleda FBI-ja na Baldwinovu homoseksualnost. Prodoran i uznemirujući esej o stvarnom životu afričkih Amerikanaca koji većina američke srednje struje još uvijek ignorira.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/10/28/r-peck-ja-nisam-tvoj-crnac/

Američki pisac James Baldwin 1979. godine započeo je rad na tekstu Remember this House. Osobna sjećanja na njegova tri ubijena prijatelja i borca za ljudska prava – Malcolma X, Medgara Eversa i Martina Luthera Kinga – ponovno su pisala američku povijest. Tih trideset neobjavljenih stranica pretvorio je u snažan kolaž arhivskih fotografija, filmskih odsječaka i snimaka TV-vijesti vezanih za bojkot i otpor rasne segregacije u 50-im i 60-im – od nevidljivosti tamnoputih Amerikanaca u holivudskim filmovima, afroameričkih protesta protiv brutalnosti bijelih policajaca, Baldwinova kompleksnog odnosa spram pokreta Black Power pa do paranoičnog pogleda FBI-ja na Baldwinovu homoseksualnost. Prodoran i uznemirujući esej o stvarnom životu afričkih Amerikanaca koji većina američke srednje struje još uvijek ignorira.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/10/28/r-peck-ja-nisam-tvoj-crnac/

Riječ je o nastavku ciklusa “Beat film i književnost – Underground film” na kojem sudjeluje više autora. Uz projekciju filma održat će se uvodni komentar te video ilustracije.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/10/28/bijeg-iz-grada/

Događaj počinje uvodnim komentarom i video ilustracijama, nakon čega slijede inserti avangardnog filma krajem 19. i početkom 20. stoljeća.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/10/28/hommage-zenskom-tijelu-nijemi-filmovi/

Američki pisac James Baldwin 1979. godine započeo je rad na tekstu Remember this House. Osobna sjećanja na njegova tri ubijena prijatelja i borca za ljudska prava – Malcolma X, Medgara Eversa i Martina Luthera Kinga – ponovno su pisala američku povijest. Tih trideset neobjavljenih stranica pretvorio je u snažan kolaž arhivskih fotografija, filmskih odsječaka i snimaka TV-vijesti vezanih za bojkot i otpor rasne segregacije u 50-im i 60-im – od nevidljivosti tamnoputih Amerikanaca u holivudskim filmovima, afroameričkih protesta protiv brutalnosti bijelih policajaca, Baldwinova kompleksnog odnosa spram pokreta Black Power pa do paranoičnog pogleda FBI-ja na Baldwinovu homoseksualnost. Prodoran i uznemirujući esej o stvarnom životu afričkih Amerikanaca koji većina američke srednje struje još uvijek ignorira.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/10/28/r-peck-ja-nisam-tvoj-crnac/

Kroz fotografiju i film, tretiraju se odnosi obiteljskog kao i rasno utemeljenog društvenog nasilja. Medij fotografije – iako visoko estetizirane – ovdje služi kao dokumentiranje brutalnog i devijantnog ponašanja, koje će znatno kasnije imati svoj sudski epilog u procesuiranju nasilnika, ali i izazvati opći, opravdani revolt u suprotnosti s konzervativnim socijalnom miljeom, svojevrsnim zaštitnikom rasnoga nasilja.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/10/28/gradkrizanasilje/

Američki pisac James Baldwin 1979. godine započeo je rad na tekstu Remember this House. Osobna sjećanja na njegova tri ubijena prijatelja i borca za ljudska prava – Malcolma X, Medgara Eversa i Martina Luthera Kinga – ponovno su pisala američku povijest. Tih trideset neobjavljenih stranica pretvorio je u snažan kolaž arhivskih fotografija, filmskih odsječaka i snimaka TV-vijesti vezanih za bojkot i otpor rasne segregacije u 50-im i 60-im – od nevidljivosti tamnoputih Amerikanaca u holivudskim filmovima, afroameričkih protesta protiv brutalnosti bijelih policajaca, Baldwinova kompleksnog odnosa spram pokreta Black Power pa do paranoičnog pogleda FBI-ja na Baldwinovu homoseksualnost. Prodoran i uznemirujući esej o stvarnom životu afričkih Amerikanaca koji većina američke srednje struje još uvijek ignorira.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/10/28/r-peck-ja-nisam-tvoj-crnac/

Za početak, premda mjesto početka nije moguće dokučiti, rekla bih da žena u ogledalu u istoimenom četrdesetsedmominutnom filmu Jagode Kaloper čita priču druge žene, točnije priče mnoštva drugih žena svedenih pod unificirajući i esencijalizirajući zajednički nazivnik nominativne jednine imenice ženskoga roda žena. Priče su to koje se drugi ispričali. A tko su ti koje su ih ispričali? Režiseri? Scenaristi? Montažerke? Glumice? Ili mi same? Odgovor se možda nalazi u heterotopijskom prostoru montaže koja ignorirajući zakonitosti ikojega filmskog žanra testira granicu između takozvane dokumentarnosti i takozvane fikcije. U tom se prostoru, gdje rez ne dokida čujnost glasa iz kadra koji mu prethodi ili slijedi, događa proces reprodukcije, odnosno ponovne proizvodnje priče koje, paradoksalno, nema: priče kojom Žena u ogledalu uspostavlja vezu čitanja.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/10/28/hommage-jagodi-kaloper-jagoda-kaloper-zena-u-ogledalu/

Markerov „A.K.“ film o Akiri Kurosawi , fenomenalnom japanskom i svjetskom redatelju poetski je prikaz sa snimanja grandioznog filma „Ran“ ali i autorefleksivno istraživanje umjetničkog djela i cijelog opusa japanskog filmskog maestra. Rezultat kojeg je Chris Marker ostvario je oda Kurosawi, istovremeno i umjetničko djelo o nastajanju umjetničkog djela, svog kolege filmaša. U Markerovim prizorima vidimo brojne statiste koji isprobavaju svoje samurajske kostime, njihovo beskrajno čekanje, vrijeme tako postaje promišljanje o prirodi snimanja filma. „A.K.“(1985), podijeljen je u poglavlja “Bitka”, “Strpljenje”, “Vjernost”, “Brzina”, “Konji”, “Kiša”, “Lak i zlato”, “Vatra”, “Magla” i “Kaos”, sve teme koje je Marker vidio tijekom nastajanja Kurosawina djela. Nemoguće je klasificirati filmski i ini umjetničko-medijski rad Chrisa Markera, njegov je opus jedinstven i nezaobilazan u korpusu francuske esejističke kinematografije.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/10/28/filmasi-o-filmasima-chris-marker-a-k/

Najljepši dokumentarac o svemiru ikad snimljen. “Prošlost, sadašnjost, budućnost. Svjedočite rođenju vremena”, putovanje počinje u trenutku Big Banga do današnjeg vremena, a nudi i mali uvid u budućnost svemira. Kroz niz nevjerojatnih prikaza pokušava dokučiti postanak našeg svemira, a s njim i apstraktnog pojma kakvo je vrijeme. Koristi se materijal koji je Malick skupljao punih 30 godina, a prezenterica je australska oskarovka Cate Blanchett. Dox je zapravo popratni materijal za Malickov film Drvo života koji je 2011. osvojio Zlatnu palmu u Cannesu.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/10/28/t-malick-putovanje-vremenom-put-zivota/

Najljepši dokumentarac o svemiru ikad snimljen. “Prošlost, sadašnjost, budućnost. Svjedočite rođenju vremena”, putovanje počinje u trenutku Big Banga do današnjeg vremena, a nudi i mali uvid u budućnost svemira. Kroz niz nevjerojatnih prikaza pokušava dokučiti postanak našeg svemira, a s njim i apstraktnog pojma kakvo je vrijeme. Koristi se materijal koji je Malick skupljao punih 30 godina, a prezenterica je australska oskarovka Cate Blanchett. Dox je zapravo popratni materijal za Malickov film Drvo života koji je 2011. osvojio Zlatnu palmu u Cannesu.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/10/28/t-malick-putovanje-vremenom-put-zivota/

Već su svojim prvim filmskim ostvarenjima 50-ih prošloga stoljeća – kratkometražnim igranim i dokumentarnim filmovima – i Rohmer i Godard dali naslutiti, kako će oni, kao pripadnici jednog od najznačajnijih filmskih pravaca, francuskog „Novoga vala“ , ostvariti iznimno veliki broj visoko kvalitetnih kao i remek-djela francuskog filma, koja će biti izuzetno cijenjena, originalna i visoko rangirana, od strane publike i kritike, na golemom području svjetskoga filma.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/10/28/debitantski-filmovi-velikana-eric-rohmer-jean-luc-godard/

Tri filma velikog filmskoga režisera, slikara, pjesnika pa i medijskog umjetnika označavaju početnu fazu njegovog umjetničkog rada. Sve od tada, a radi se o 50-im godinama prošloga stoljeća, njegov prosede karakterizira visoka kreativnost, inovativnost i eksperimentiranje poput ostalih umjetničkih avangardista. Indvidualac visoke političke svijesti, Enfent terrible ili persona non grata filmske animacije, nakon 1960-e godine Vlado Kristl (1923-2004) bit će politički izgnan iz Jugoslavije. Svoj prezir i animozitet naspram ovih prostora balkanskih politika, nastavit će se i u njegovim kasnijim godinama sticanja reputacije umjetnika europskog kalibra. Vlado Kristl je – između svojega ostaloga artističkog i pedagoškog rada – u velikoj mjeri utjecao i na autore Novog njemačkog filma poput R.W. Fassbindera, W.Herzoga, V. Schloendorfa M. von Trotta i drugih i za njih je – zaključujući po njihovim impresijama – postao inspirativna i mitska figura.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/10/28/animirani-dragulji-zagreb-filma-mladen-feman-vlado-kristl/

Najljepši dokumentarac o svemiru ikad snimljen. “Prošlost, sadašnjost, budućnost. Svjedočite rođenju vremena”, putovanje počinje u trenutku Big Banga do današnjeg vremena, a nudi i mali uvid u budućnost svemira. Kroz niz nevjerojatnih prikaza pokušava dokučiti postanak našeg svemira, a s njim i apstraktnog pojma kakvo je vrijeme. Koristi se materijal koji je Malick skupljao punih 30 godina, a prezenterica je australska oskarovka Cate Blanchett. Dox je zapravo popratni materijal za Malickov film Drvo života koji je 2011. osvojio Zlatnu palmu u Cannesu.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/10/28/t-malick-putovanje-vremenom-put-zivota/

„Frajeri“ je prekrasno snimljen, vješto napravljen dokumentarac o životu u opakom pariškom predgrađu Aulnay-sous-Bois, prikazan kroz oči jedanaestero srednjoškolaca, od kojih su većina francuski državljani prve generacije. Govoreći izravno pred kamerom ovi izvanredni mladi ljudi govore o ljubavi, o tome kako je biti Francuz, životu na periferiji i njihovim vizijama budućnosti. „Frajeri“ zavodi ne samo zrelošću, velikodušnošću i iskrenošću ovih mladih ljudi, već naporima filmaša da ga podigne iz prosjeka uključivanjem šarmantnih letova fantazija koji ilustriraju dječje neizgovorene snove. „Frajeri“ je mnogo više od još jednog dokumentarnog filma o dječjoj otpornosti u izazovnim okolnostima.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/09/28/rendez-vous-au-cinema-o-babinet-swagger/

Sredovječna Anne Gruwez neobična je sutkinja, nekonvencionalna profesionalka i djeliteljica pravde koja gledatelje odvodi s onu stranu stvarnih istraga zločina. Ona je možda i najekscentričnija belgijska sutkinja koja gledateljima otkriva detalje istraga kriminalnih slučajeva, starih podjednako kao i novih, istraga u koje su uključene njezine kolege, ali i odvjetnici i sami počinitelji zločina, sve do donošenja presuda. No ona to radi na duhovit način, čak i kad je riječ o slučajevima okrutnih umorstava, u izuzetno traumatičnim situacijama kad su počiniteljice zločina majke koje su ubile vlastitu djecu, ili pak kad se u cilju obavljanja DNK-analize moraju izvršiti ekshumacije. Ona je čvrsta žena koja sve kroz što prolazi podnosi stoički i bezizražajnoga lica, kao profesionalka koja je vidjela sve, koja je na sve navikla, koja ne drži do političke korektnosti i koju ništa ne može izbaciti iz takta. Štoviše, čini se da sutkinja Anne Gruwez u svakom slučaju i za svaku situaciju ima spreman neki duhoviti komentar ili opasku. A za razliku od svojih kolegica i kolega, koji ponekad znaju pokazati tipične ljudske slabosti i nesigurnosti, sutkinja Gruwez nikad ne pokazuje ni mane ni dvojbe. Ona na sve ima spreman odgovor, uvijek govori ono što misli, a nema problema ni s mogućim neprijateljstvima i sukobima koja takvim pristupom može stvoriti. Sve će te osobine ona demonstrirati i u bavljenju slučajem koji nije riješen dulje od dva desetljeća, a riječ je o okrutnim ubojstvima dviju prostitutki u središtu Bruxellesa.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/09/28/rendez-vous-au-cinema-libon-hinant-tako-mi-bog-pomogao/

Kabul pod vlašću talibana. Dva susjedstva i dva para. Jedan konzervativan – Atik i Musarat u braku su već 20 godina i duboko su ukorijenjeni u tradicije afganistanskog života. Atik radi kao glavni stražar u ženskom zatvoru. Musarat je vrlo bolesna i bori se da ostane jaka žena do samog kraja. Jedan moderan – mladi i zaljubljeni, Zunaira i Mohsen protive se tim istim tradicijama. Pod talibanima, oboje su izgubili posao kao pravnik i sveučilišna profesorica i teško sastavljaju kraj s krajem. Moraju prodati ono malo imovine da bi kupili hranu. Ipak, odlučni su zadržati svoje moderne vrijednosti. Jednog dana, kamenovanje. Zatim čin poniženja. Onda borba… I život se neopozivo mijenja. Kad se životi tih dijametralno suprotnih parova isprepletu, žrtva postaje cijena ljubavi.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/09/28/rendez-vous-au-cinema-breitman-gobbe-mevellec-kabulske-lastavice/

Nastavši u Ann Harbouru u Michiganu usred kontrakulturne revolucije, moćni i agresivni rock’n’roll zvuk benda The Stooges probio je krater u glazbenom pejzažu kasnih šezdesetih. Napadajući publiku mješavinom rocka, bluesa, R&B-a i free jazza, ovaj bend posijao je sjeme onoga što će u nadolazećim desetljećima biti nazvano punkom i alternativnim rockom. Gimme Danger priča je o The Stooges, jednom od najvećih rock’n’roll bendova svih vremena, smještena u glazbeni, kulturni, politički i povijesni kontekst. Prenosi njihove zgode i nezgode, istodobno objašnjavajući razloge njihova početnog komercijalnog neuspjeha, kao i dugogodišnjeg utjecaja.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/09/24/j-jarmusch-gimme-danger/

Dvije natjecateljske kategorije Revije broje ukupno 46 kratkometražnih i srednjometražnih filmova studenata iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine, a program će se prikazati i online. Osim raznolikosti filmskih rodova, program obilježuje i šarolikost filmskog izraza te tematika. Igrani filmovi uvest će nas u cijeli niz tema, protagoniste različitih dobnih skupina i njihove preokupacije, neistražene seksualnosti, vršnjačke odnose, odrastanja u različitim sredinama, krajeve i obitelji obilježene socioekonomskim problemima, i to u gotovo svim žanrovima – od krimi komedija do fantasy horora.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/10/28/5-revija-studentskog-filma/

Magnus Karlsen, poznat kao ‘šahovski Mozart’, postao je šahovski velemajstor u dvadeset i drugoj godini. Za razliku od mnogih šahovskih majstora, ne odlikuje se samo urođenom vještinom i izvanrednom memorijom već i kreativnošću i intuicijom. Pamćenje poteza i procjenjivanje jednog šahista mogu odvesti vrlo daleko. No Magnusovo putovanje dokazuje da postoje i drugi elementi igre, oni koji se ne mogu ni izmjeriti ni procijeniti. Već od djetinjstva, kao čudo od djeteta, Magnus je želio postati šahovski prvak. Dok su većini igrača neophodni strogi uvjeti da bi usavršili svoje vještine, Magnusova se briljantnost najjače ističe u krugu obitelji, kao izvoru ljubavi i podrške. Kroz velik broj arhivskih i kućnih snimaka, redatelj otkriva neobičnu i brzu putanju tog mladog čovjeka na putu do šahovskog vrha (pratio ga je od njegove 13. godine). Publika tako može ne samo zaviriti u tu zatvorenu zajednicu, već i neposredno sudjelovati u sazrijevanju modernog genija.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/10/01/b-ree-magnus/

Magnus Karlsen, poznat kao ‘šahovski Mozart’, postao je šahovski velemajstor u dvadeset i drugoj godini. Za razliku od mnogih šahovskih majstora, ne odlikuje se samo urođenom vještinom i izvanrednom memorijom već i kreativnošću i intuicijom. Pamćenje poteza i procjenjivanje jednog šahista mogu odvesti vrlo daleko. No Magnusovo putovanje dokazuje da postoje i drugi elementi igre, oni koji se ne mogu ni izmjeriti ni procijeniti. Već od djetinjstva, kao čudo od djeteta, Magnus je želio postati šahovski prvak. Dok su većini igrača neophodni strogi uvjeti da bi usavršili svoje vještine, Magnusova se briljantnost najjače ističe u krugu obitelji, kao izvoru ljubavi i podrške. Kroz velik broj arhivskih i kućnih snimaka, redatelj otkriva neobičnu i brzu putanju tog mladog čovjeka na putu do šahovskog vrha (pratio ga je od njegove 13. godine). Publika tako može ne samo zaviriti u tu zatvorenu zajednicu, već i neposredno sudjelovati u sazrijevanju modernog genija.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/10/01/b-ree-magnus/

Magnus Karlsen, poznat kao ‘šahovski Mozart’, postao je šahovski velemajstor u dvadeset i drugoj godini. Za razliku od mnogih šahovskih majstora, ne odlikuje se samo urođenom vještinom i izvanrednom memorijom već i kreativnošću i intuicijom. Pamćenje poteza i procjenjivanje jednog šahista mogu odvesti vrlo daleko. No Magnusovo putovanje dokazuje da postoje i drugi elementi igre, oni koji se ne mogu ni izmjeriti ni procijeniti. Već od djetinjstva, kao čudo od djeteta, Magnus je želio postati šahovski prvak. Dok su većini igrača neophodni strogi uvjeti da bi usavršili svoje vještine, Magnusova se briljantnost najjače ističe u krugu obitelji, kao izvoru ljubavi i podrške. Kroz velik broj arhivskih i kućnih snimaka, redatelj otkriva neobičnu i brzu putanju tog mladog čovjeka na putu do šahovskog vrha (pratio ga je od njegove 13. godine). Publika tako može ne samo zaviriti u tu zatvorenu zajednicu, već i neposredno sudjelovati u sazrijevanju modernog genija.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/10/01/b-ree-magnus/

Magnus Karlsen, poznat kao ‘šahovski Mozart’, postao je šahovski velemajstor u dvadeset i drugoj godini. Za razliku od mnogih šahovskih majstora, ne odlikuje se samo urođenom vještinom i izvanrednom memorijom već i kreativnošću i intuicijom. Pamćenje poteza i procjenjivanje jednog šahista mogu odvesti vrlo daleko. No Magnusovo putovanje dokazuje da postoje i drugi elementi igre, oni koji se ne mogu ni izmjeriti ni procijeniti. Već od djetinjstva, kao čudo od djeteta, Magnus je želio postati šahovski prvak. Dok su većini igrača neophodni strogi uvjeti da bi usavršili svoje vještine, Magnusova se briljantnost najjače ističe u krugu obitelji, kao izvoru ljubavi i podrške. Kroz velik broj arhivskih i kućnih snimaka, redatelj otkriva neobičnu i brzu putanju tog mladog čovjeka na putu do šahovskog vrha (pratio ga je od njegove 13. godine). Publika tako može ne samo zaviriti u tu zatvorenu zajednicu, već i neposredno sudjelovati u sazrijevanju modernog genija.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/10/01/b-ree-magnus/

Martinac je ipak uspio dokazati da je mediteranski krug respektabilna sastavnica hrvatske kinematografije, poput one poznatije i kulturalno priznatije „srednjoeuropske“. I ne samo to, jer, svoditi njegovo djelo na „mediteranstvo“ značilo bi napravit novu neoprostivu pogrešku prema možda najtvrdokornijem, „najdogmatskijem“ i najsubjektivnijem filmskom opusu s ovoga tla. Istina, Martinčev rodni Split, iz kojega je rijetko izbivao (uglavnom za studija u Zagrebu i Beogradu) nigdje nije toliko iscrpno portretirao. I nigdje, kao u njegovu objektivu, nije uspio pokazati sva svoja različita lica, sunčana i kišna, vedra i sjetna, dinamična i meditativna, prolazna i vječna… Istina je, međutim, i to da je Martinac mnogo manje riječi (ne i slika) potrošio na Split nego na film kao takav. Njega je prije svega zanimala tajna „pravoga“, „čistoga“ filma, a tek onda sve ono što može opslužiti ideju celuloidnog artefakta nezaražena banalnim „radostima“ naracije, a kojim će na kraju“neutralizirati“ tričavosti svakodnevice i zbilje.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/10/28/portret-gradakrizapoezija-ivan-martinac-monolog-o-splitu/

Noma My Perfect Storm je kreativno putovanje u misli Renéa Redzepija. Kako je uspio revolucionarizirati svijet gastronomije, izmisliti abecedu te rječnik koji je dodao novostvorenom pedigreu nordijske kuhinje, te ustanoviti novi jestivi svijet istovremeno radikalno mijenjajući imidž modernog kuhara? Njegova priča izgleda kao klasična bajka, ružno pače transformiralo se u predivnog labuda koji sada vlada kraljevstvom moderne kuhinje. No, ispod polirane površine, pojavljuju se pukotine starih rana. Godina 2013. bila je najgora u karijeri Renéa Redzepija. Film ga slijedi dok se bori da se vrati na vrh, obnavljajući Nomu i osvajajući ponovno titulu najboljeg restorana na svijetu 2014. godine, i to po četvrti put.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/09/24/p-deschamps-noma-moja-savrsena-oluja/

Nastavši u Ann Harbouru u Michiganu usred kontrakulturne revolucije, moćni i agresivni rock’n’roll zvuk benda The Stooges probio je krater u glazbenom pejzažu kasnih šezdesetih. Napadajući publiku mješavinom rocka, bluesa, R&B-a i free jazza, ovaj bend posijao je sjeme onoga što će u nadolazećim desetljećima biti nazvano punkom i alternativnim rockom. Gimme Danger priča je o The Stooges, jednom od najvećih rock’n’roll bendova svih vremena, smještena u glazbeni, kulturni, politički i povijesni kontekst. Prenosi njihove zgode i nezgode, istodobno objašnjavajući razloge njihova početnog komercijalnog neuspjeha, kao i dugogodišnjeg utjecaja.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/09/24/j-jarmusch-gimme-danger/

Ivan Posavec, filmski snimatelj i izuzetan autor fotografija, aktivan gotovo pedeset godina, pruža uvid u svoj retrospektivni rad s naglaskom na eksperiment i urbanu fotografiju.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/02/nova-nenormalnost-programski-virus-mm-ko-vidi-20-fotografski-esej-ivan-posavec-fotografije/

Različiti povijesni, geografski, socijalno-psihološki i politički kontekst te spolno određenje, rezultira istim problemom, sukob pojedinaca sa samima sobom i kolektivitetom društva.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/02/nova-nenormalnost-programski-virus-mm-ko-vidi-20-psihoza-poveznica-sjevera-i-juga-europe/

Tijekom posljednjih dvadesetak godina svi pažljiviji pratitelji medijski raznolikih, ali autorski nadasve osviještenih i koherentnih stvaralačkih strategija Željka Kipkea nisu mogli previdjeti njegovo periodički iskazivano te subverzivno tretirano problematiziranje odnosno propitivanje učinkovitosti, uloge i namjene različitih institucija što egzistiraju unutar – još dominantno tranzicijski uvjetovana – hrvatskoga društva. Počelo je, dakako, s kulturom (…..) Iz kataloga izložbe Objekti u demontaži – autor teksta Vanja Babić.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/02/nova-nenormalnost-programski-virus-mm-ko-vidi-20-arhitektura-nova-objekti-u-demontazi-zeljko-kipke-projekcije-razgovor/

Gotovčev film problematizira ulogu pojedinca u totalitarnim sustavima, a njegovi performansi ukazaju na artističko i individualno  reagiranje u odnosu na prostor grada, referirajući se pri tome i na druge umjetničke discipline.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/02/nova-nenormalnost-programski-virus-mm-ko-vidi-20-in-memoriam-tomislav-gotovac-2010-2020-projekcija/

Agnès Varda, jedna od predvodnica Francuskog novog vala i profesionalni fotograf i zidni slikar J.R. zajedno se upuštaju u poseban umjetnički projekt. Njih dvoje skupa putuju Francuskom u posebnom kamiončiću opremljenom prenosivom kabinom za fotografiranje i ostalom opremom za print te fotografiraju razne ljude koje upoznaju tijekom svog putovanja. Puni inspiracije, oni kreiraju posebne velike fotografske murale individualaca, zajednica i mjesta kojima na taj način žele odati počast i priznanje. Putem će ova iskusna kinematografska veteranka i mladi umjetnički idealist uživati u svom neuobičajenom prijateljstvu dok razgovaraju i razotkrivaju svoje poglede na svijet na sebi jedinstven način.

Filmski tim koji nam se predstavio hvaljenim dokumentarcem „The Beatles: Eight Days a Week“ donosi nam svoj novi dragulj – Pavarotti, fantastičan film koji diže zastor i pokazuje nam ikonu koja je operu približila ljudima diljem svijeta. Dobitnik prestižne nagrade Oscar, redatelj Ron Howard publiku stavlja direktno u prve redove u ovom prikazu Glasa… Čovjeka… Legende. Luciano Pavarotti svoj je cijeli život dao glazbi, a svoj glas svijetu. Ovo pravo kinematografsko iskustvo prepuno je njegovih povijesnih izvedbi i intimnih intervjua uključujući nikad prije viđene snimke i najmoderniju Dolby Atmos tehnologiju.

Fluxus  pokret nastao je u Americi, a naziv je međunarodne, interdsciplinarne skupine raznorodnih umjetnika poput kompozitora, pjesnika, dizajnera, ali i arhitekata, znanstvenika, matematičara, čak i teologa. Šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća sudionici pokreta bili su veoma  aktivni  u području performansa, filma, videa te općenito eksperimentalnih, umjetničkih te medijskih istraživanja. U vrijeme kada internet još nije u širokoj primjeni, pokret Fluxus proširio se širom svijeta, bio je prisutan na gotovo svim kontinentima. Umjetnički pokret karakterizira razvitak umjetničkog djela u odnosu na dovršenost pojedinog umjetničkog rada, koja se nije  smatrala nužnom. Neki autori su usporedili i tumačili pokret Fluxus, kao protok neprestanog   eksperimentalno-istraživačkog umjetničkog, radikalnog  laboratorija.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/02/pokret-fluxus-filmski-program/

Dobitnik nagrade FIPRESCI na ovogodišnjem festivalu u Cannesu. Jongsu je dvadeset i nešto godišnji dostavljač koji na poslu susreće Haemi, djevojku koju je poznavao u djetinjstvu, ali o kojoj godinama nije razmišljao. Podsjetivši ga da se prema njezinom fizičkom izgledu odnosio okrutno (čega se Jongsu uopće ne sjeća) ova prekrasna djevojka zavede dostavljača čime započinje njihova nagla veza. Međutim, uskoro Haemi zamoli Jongsua za uslugu: dok se ona nalazi na putovanju u Africi, on bi joj trebao pripaziti na mačku. Jongsu, naravno, pristaje premda započinje sumnjati u njezine osjećaje prema njemu, pogotovo nakon što se Haemi s putovanja vrati s Benom – zagonetnim mladićem i svojim novim (bogatim) prijateljem.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/01/lee-chang-dong-izgaranje/

Novi film Radu Judea prati kazališnu redateljicu Marianu čija nova predstava pokušava rekonstruirati važan događaj u rumunjskoj povijesti – masovno ubojstvo Židova u Odessi 1941. koje mnogi smatraju početkom holokausta. Mariana shvaća kako sadašnjost nije toliko drugačija od prošlosti kada se susretne s problemima u pripremi projekta, mnogi glumci odbijaju raditi s pripadnicima romske manjine. Film je politčki britak, inteligentan i privlačan, ali i vrvi humornim scenama.

Chris Marker, francuski redatelj dokumentaraca, filmski esejist, pjesnik, fotograf u svom je nenarativnom opusu ostavio svjetskoj kinematografiji I povijesti filmove koji su , ne samo po njemu, “ jedini audio-vizualni motivi sjećanja, sublimirani u povijest, sadašnjost i budućnost “. Dokumentarni film u ovom programu “ Zrak miriše na crveno “ (1977) kronika je razočaranosti političkim i socijalnim idejama iz 1968. Iz njegova opusa izdvajamo sjajne polunarativne filmove poput “ Bez sunca” – svojevrsneanalize sjećanja , njene krhkosti, promjenljivosti, varljivosti – “Daleko od Vijetnama” realiziran s više izuzetno renomiranih filmaša , “Mjesto oproštaja” i “2084” (aluzija na čuveni Orwellov roman) .

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/02/chris-marker-filmski-esej-i-iluzorni-politicki-pokreti/

Miloš Đurđević (Rab, 1961) poeziju i eseje objavljuje u domaćim i stranim književnim časopisima i publikacijama, sudjelovao na međunarodnim književnim festivalima i seminarima te po pozivu boravio u literarnim kolonijama i rezidencijama. Kao zasebne naslove objavio je dvadesetak teorijskih, proznih i poetskih knjiga prevedenih s engleskog jezika. Od 2004. godine uređuje hrvatsku domenu Internet časopisa za suvremenu međunarodnu poeziju Poetry International Web – PIW www.poetryinternational.org sa sjedištem u Rotterdamu.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/02/to-beat-and-or-not-to-beat-beat-knjizevnost-i-film/

Riječ je o najstarijem je međunarodnom filmskom festivalu utemeljenom u Republici Hrvatskoj. Ovaj festival njeguje specifičnu formu – jednu minutu koja je, bez obzira na žanr, itekako izazovna i poticajna za kreativnost autora.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/02/izbor-filmova-s-festivala-jednominutnih-filmova-u-pozegi/

Riječ je o najstarijem je međunarodnom filmskom festivalu utemeljenom u Republici Hrvatskoj. Ovaj festival njeguje specifičnu formu – jednu minutu koja je, bez obzira na žanr, itekako izazovna i poticajna za kreativnost autora.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/02/vibor-krekovic-real/

U filmu se uz navedene umjetnike pojavljuju i u svojstvu izvođača i Emil Matešić, Nina Haramija, Kruno Mavar. Kamen je alternativno eksperimentalni film, sastoji se od arhivskih, dokumentarnih snimaka iz perioda II. Svjetskog rata te od filmskih bilježenja  akcija i performansa u urbanoj sredini. Važna je napomena kako film nikad nije bio na montažnom stolu, bio je montiran prilikom samog snimanja, nastao je izravno u kameri, što čini svojevrstan kreativni odmak od tadašnje uobičajene filmske prakse. Snimljene sekvence umjetničke grupe, preciznije njihove performativne akcije čine nešto od najsnažnijih estetskih alternativnih dojmova  u hrvatskoj suvremenoj umjetnosti. Izuzetno kreativno  smišljeno, izrežirano na-licu-mjesta umjetničko događanje, povezuje niz medijskih disciplina, poput plesa, ekstenzivnog i fizičkog teatra, intervencije u svakodnevni život i javni prostor te začuđujuće antifilmske naracije čine djelo iznimno značajnim u području naše suvremene umjetničke scene.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/02/kamen-covjek-tuljak-projekcija-filma-zlatka-burica-kice-i-dragana-ruljancica/

Radnja filma odvija se za vrijeme ljeta u La Ciotatu, gradiću smještenom u blizini Marseillea koji je zahvaljujući velikom brodogradilištu nekad bio iznimno popularan, ali koji od njegovog zatvaranja od prije 25 godina lagano propada. Upravo u tom kontekstu tihe depresije stvorena je radionica za grupu od sedmero ljudi koji žele postati pisci. Pod stručnim vodstvom poznate novelistice Olivije Dejazet, sudionici moraju napisati noir fikciju povezanu s industrijskom prošlosti svog rodnog grada. Iz predavanja u predavanje, jedan od njih – mladić imena Antoine – se ističe. Provokativan i agresivan, on na sebe privlači pozornost zbog konstantnog protivljenja svemu i svima, uključujući i Oliviju. Povrh svega, priča koju je osmislio i koju na glas čita pred svima (o hladnokrvnom ubojici ispričanom kroz oči počinitelja) doima se iznimno uznemirujućom. Čini se da Antoine predobro razumije ubojicu.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/01/laurent-cantet-radionica/

Dana 22. srpnja 2011. godine pet stotina mladih ljudi koji su došli u ljetni kamp na otok Utøya napadnuto je od strane teško naoružanog desničarskog ekstremista. Ubojiti napad iza sebe je ostavio 69 žrtava. Bila je to trauma koja je Norvešku potresla do same srži. Redatelj Erik Poppe usudio se o stravičnim događajima toga ljeta snimiti film. Njegova drama otvara se dokumentarnim snimkama Osla gdje je isti napadač postavio auto-bombu koja je ubila osmero ljudi; nakon toga film se prebacuje na otok. Priča slijedi 19-godišnju Kaju koja nekoliko dana svojih praznika provodi sa svojom mlađom sestrom Emilie. Njih dvije svađaju se zbog toga što Emilie nije raspoložena vrijeme provoditi u kampu, a pogotovo ne želi otići na roštilj. I tako Kaja ostaje sama. Odjednom se čuje pucanj. Ono što slijedi 72-minutna je rekonstrukcija događaja prikazana iz perspektive žrtava.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/01/erik-poppe-utoya-22-srpnja/

Ova uznemirujuća drama briljantnog francuskog redatelja Roberta Bressona predstavlja deromantizirane verziju  mitskih Vitezova okruglog stola i Lancelota. Umjesto nesebičnih, viteških odlika mitskih figura za koje je karakteristično fer i plemenito ponašanje, Bresson ih – sasvim suprotno – prikazuje kao divlje, neobuzdane i bijesne likove, koje na njihovom konfiktnom putu krajnjeg egoizma i zadovoljavanja najnižih nagona i želja, ništa ne može zaustaviti.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/02/ciklus-kultnih-filmova-robert-bresson-lancelot-du-lac/

Izložba u autorskoj koncepciji Željka Marciuša, muzejskog savjetnika Moderne galerije i stručnih suradnika, kroz petnaest će tematsko – oblikovnih cjelina kod publike pokušati osvijestiti motiv Grada u vizualnim umjetnostima i komunikacijama, ali i ukazati na njegovu važnost kao motiva, poetskoga generatora, sociološke i kulturno-povijesne odrednice prostora te mjesta unutar kojega i umjetnici sami žive te djeluju.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/02/vizije-grada-uvod-u-izlozbu/

U radionici Petre Hrašćanec i Saše Božića bavit ćemo se praksama suvremenog plesa/kazališta i praksama performansa, supostavit ćemo navedene izvedbene prakse, vidjeti koliko se hrane jedni drugima, te raspraviti pitanje izvedbenih materijala. Radionica je namijenjena mladim umjetnicima sa interesom i bazičnim predznanjem o izvedbenim umjetnostima, profesionalnim glumcima i plesačima, studentima plesa i glume, te ostalim zainteresiranim studentima i građanima. Broj polaznika je ograničen na 12, radionica je besplatna.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/02/apap-performing-europe-2020-practice-and-meaning-praksa-i-znacenje-radionica-u-sklopu-projekta-10/

U filmu Kuća koju je izgradio Jack, radnjom smješten u SAD 70-ih godina prošlog stoljeća, pratimo iznimno inteligentnog Jacka kroz vremensko razdoblje od 12 godina tijekom kojeg svjedočimo nizu zločina koji od njega čine serijskog ubojicu. Priču doživljavamo iz njegove perspektive dok on svako ubojstvo pretvara u umjetničku formu. Kako se policijska istraga neizbježno sužava oko njega, Jack ulazi u sve veće i veće rizike u svojoj nakani da kreira ultimativno umjetničko djelo. Usput pratimo i Jackove opise svog osobnog stanja, problema i misli kroz konstante razgovore koje vodi s nepoznatim Vergeom – grotesknu mješavinu sofistike i pomalo djetinjastog samosažaljevanja i psihopatskih izgovora. Film Kuća koju je izgradio Jack mračna je i zlokobna priča ispričana na filozofski i povremeno humorističan način.

Katjin se život iznenada raspada kada njezin suprug Nuri i sin Rocco pogibaju u bombaškom napadu. Njezini prijatelji i obitelj pokušavaju joj pomoći, a Katja uspjeva organizirati pogreb. Međutim, potraga za zločincima i razlozi koji stoje iza bezosjećajnog ubojstva kompliciraju Katjino bolno žalovanje, te otvaraju rane i dvojbe. Odvjetnik Danilo, Nurijev najbolji prijatelj, zastupa Katju na suđenju dvojici osumnjičenika, mladog para ujedno pripadnicima neonacističke scene. Sudski proces gurnuti će Katju do ruba, ali za nju nema alternative jer ona traži pravdu.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/01/fatik-akin-iz-nistavila/

Nekoliko noćnih mora prije spavanja inačica je performansa Noćne more iz Arhiva, izvedenog na Danima performansa u Varaždinu 2014., sa dodanim segmentima iz akcije/performansa Buđenje (Festival željezara Sisak, 2017.; Danube Dialoges, Novi Sad, 2018.). Performans se bazira na izabranim tekstovima snova iz on line projekta Arhiv snova,  tzv. noćnim morama, čiji su manifestni sadržaj zastrašujuće, tjeskobne situacije, a sami snovi obilježeni su ponavljanjem i iznenadnim buđenjem.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/01/kata-mijatovic-nekoliko-nocnih-mora-prije-spavanja-performans/

Mladi imigrant upucan je dok je ilegalno prelazio granicu. Užasnut i u šoku, ranjeni Aryan sada može misterizno lebdjeti. Nakon što je bačen u izbjeglički kamp, izvlači ga doktor Stern s namjerom da iskoristi njegovu čudesnu tajnu. Ljutiti Laszlo, direktor izbjegličkog kampa, kreće u pohod za Aryanom, dok on i Stern bježe u potrazi za sigurnošću i novcem. Inspiriran Aryanovim nevjerojatnim mogućnostima, Stern odlučuje promijeniti svoj način života.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/04/30/kornel-mundruczo-jupiterov-mjesec/

Dokumentarni film ‘Etnoskopija’ sniman je u ožujku 2017. godine povodom 90. godišnjice Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Film prati deset etnologa zaposlenih na različitim radnim mjestima: institucijama poput Filozofskog fakulteta i Etnografskog muzeja u Zagrebu, udrugama, tvrtkama itd. Prikazani su njihovi osobni znanstveni interesi, prijašnja radna iskustva, kritike, želje i predviđanja vezana uz vlastitu struku. Njihovim izjavama ocrtana je jedna realna slika današnjeg shvaćanja etnologije i njenih stvarnih mogućnosti u hiperdinamičnom društvu budućnosti. Ovaj vizualno-znanstveni rad također je sredstvo popularizacije etnologije i kulturne antropologije kojim se nastoji objasniti uloga i utjecaj te humanističke znanosti u suvremenom hrvatskom društvu.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/01/s-mikelic-s-sklepic-etnoskopija/

Priča o obitelji koja je zatvorena u stanu koji se nalazi na području konstantnog bombardiranja i snajperističkih napada. Majka troje djece, Oum Yazan, očajnički pokušava održati svoju obitelj živom, istovremeno čekajući da se njezin muž vrati kući. U međuvremenu situacija eskalira do tih granica da se susjedi i drugi članovi obitelji skrivaju u istom stanu. Tko će sljedeći pokucati na vrata? Njezin muž ili neprijatelj? Obitelj živi u stalnoj napetosti, strahu i opasnosti.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/04/30/philippe-van-leeuw-zarobljeni-u-siriji/

Film Prezir je Jean-Luc Godardu prvi puta pružio mogućnost da izravno progovori o svijetu filma, o složenom odnosu producenta, redatelja, scenarista i glumačke zvijezde. U filmu glume globalno afirmirana glumačka imena, iznimno atraktivna Brigitte Bardot, u tom periodu jedna od najljepših svjetskih glumica, Michel Piccoli, koji će nešto kasnije postati interpret izuzetnih glumačkih kvaliteta, Jack Palance, jedan od najpoznatijih američkih filmskih negativaca te naposljetku Fritz Lang, jedan od vodećih, najboljih, najznačajnijih svjetskih filmskih redatelja.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/01/ciklus-kultnih-filmova-jean-luc-godard-prezir/

Kao crnohumorna komedija o sukobu susjeda, film ‘Kucni u drvo’ redatelja Hafsteinna Gunnara Sigurðssona prikazuje nam koliko daleko može otići gnjev dva bračna para čiji temelj leži duboko ispod velikog drveta smještenog u predgrađu. Priča filma prati dugogodišnju zavadu između dva para koja vrhunac dostiže zbog drveta koje se nalazi u dvorištu Inge i Baldvina, a koje zbog svoje veličine stvara preveliku sjenu na imanju Konrada i Eybjorg. Strasti se uzburkavaju, a kroz, na prvi pogled, površnu svađu saznat ćemo više o ova dva bračna para čije su karaktere i ponašanje oblikovali intimni životni događaji, od kojih su neki bili i tragični. Na trenutke dirljiv i urnebesno smiješan, film ‘Kucni u drvo’ svakako će ostati upamćen po svojem portretu susjedskih odnosa, bračnih svađa i opravdanog bijesa.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/05/31/hafsteinn-gunnar-sigurdsson-kucni-u-drvo/

Tridesetih godina prošlog stoljeća, Elle Marja prisiljena je ostaviti svoju Saami obitelj kako bi pohađala internat daleko od svog doma, a što je u ono vrijeme bila tipična praksa. Kao adolescent, ona je tvrdoglava i buntovnički nastrojena, a osjećaje zna skrivati jako dobro, čak i od sebe same. Ulaže sve napore kako bi zadobila simpatije svojih nastavnika te uspijeva zasjeniti školske kolege u prilagođavanju švedskoj kulturi za koju joj je bilo rečeno da je daleko superiornija od one koju je poznavala kod kuće. Žudeći za tim da se uklopi u društvo koje nije pretjerano naklonjeno pripadnicima njezinog naroda, Elle trpi diskriminaciju i psihološku okrutnost. Međutim, spremna je u potpunosti se odreći svojih korijena samo kako bi se uklopila. Fantastični redateljski debi Amande Kernell gledateljima nudi iscrpan komentar na zlostavljanje protiv naroda Saami od strane službenih institucija, suptilno prikazujući uznemirujuću atmosferu koja kod gledatelja izaziva empatiju.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/05/31/amanda-kernell-laponska-krv/

U Badnje jutro, 19-godišnji Ben Burns (Lucas Hedges) na iznenađenje svoje obitelji neočekivano dolazi kući, u njihov luksuzni dom smješten u predgrađu. Njegova majka Holly (Julia Roberts) oduševljena je ponovnim susretom sa sinom, ali ju brine Benova sposobnost da se ponovno ne upusti u svijet droge, dok njegova sestra Ivy (Kathryn Newton) i očuh Neal (Courtney B. Vance) strahuju da će im se životi u potpunosti uzburkati kao što je to uvijek slučaj s Benovim povratkom. Tijekom sljedeća dvadeset i četiri sata nove istine bit će otkrivene, a majčina neupitna ljubav za njezinim sinom bit će testirana do krajnjih granica.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/01/peter-hedges-benov-povratak/

Jacek voli glazbu (heavy metal) i svog psa. Seoske stazice ispred svoje kuće on svakodnevno pretvara u trkaće staze po kojima prolazi svojim malim automobilom. Kada on i njegova djevojka Dagmara dođu na plesni podij, svi bježe u zaklon. On uživa u svojoj egzistenciji otkačenog nespretnjakovića u prilično uštogljenoj okolini, a mišiće dobiva zahvaljujući fizičkom radu na gradilištu na poljsko-njemačkoj granici gdje se upravo izgrađuje najveća statua Isusa na svijetu. Međutim, njegov život naglo se mijenja uslijed teške nesreće koju doživljava na poslu, a koja ga u potpunosti unakazi. Uvelike praćen od strane poljskih medija, Jacek postaje prva osoba u zemlji kojoj je presađeno lice. Međutim, premda ga svi slave kao nacionalnog junaka i mučenika, on samog sebe u ogledalu više ne prepoznaje. U međuvremenu statua Isusa raste sve više i više.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/01/malgorzata-szumowska-lice/

Film je istodobno hommage radijskom  mediju, popularnoj kulturi, znamenitomu američkom glazbeniku Glennu Milleru, misteriozno nestalom u vihorima II. svjetskog rata, holivudskoj filmskoj produkciji, redatelju Johnu Fordu  itd.  Sjajni srpski filmski redatelj – veliki poznavatelj autorova  opusa – Slobodan Šijan, inače blizak prijatelj i suradnik Tomislava Gotovca, napisao je  izvanrednu  knjigu  „Kino Tom”. U toj knjizi, o navedenu Gotovčevu  filmu, Šijan, među ostalim,  piše  i sljedeće:  Film je snimljen kamerom fiksiranom na stativ  sa posebnim dodatkom – Pan-Mudri, koji je specijalno za taj film konstruisao Slobodan Mudri 1977 inače rođak Tomove supruge Zore I njihov venčani kum.  Stativ je bio u automobilu koji je vozio 20 km na sat po atletskoj stazi srednjoškolskog igrališta. Čitav film je praktično jedan kadar sa paralelnim farom I švenkom vertikalnim u odnosu na površinu zemlje, koji počinje snimajući ka unutrašnjoj strani  staze, a završava ka spoljašnjoj strani staze. Sniman je širokougaonim objektivom.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/01/t-gotovac-glenn-miller-1-eksperimentalni-film/

Novi film Radu Judea prati kazališnu redateljicu Marianu čija nova predstava pokušava rekonstruirati važan događaj u rumunjskoj povijesti – masovno ubojstvo Židova u Odessi 1941. koje mnogi smatraju početkom holokausta. Mariana shvaća kako sadašnjost nije toliko drugačija od prošlosti kada se susretne s problemima u pripremi projekta, mnogi glumci odbijaju raditi s pripadnicima romske manjine. Film je politčki britak, inteligentan i privlačan, ali i vrvi humornim scenama.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/01/radu-jude-ne-zanima-me-ako-u-povijesti-ostanemo-zapisani-kao-barbari/

Mladen Stilinović (1947. – 2016.) jedan je od najistaknutijih predstavnika hrvatske konceptualne umjetnosti. Aktivan je na domaćoj i međunarodnoj sceni od početka sedamdesetih godina prošloga stoljeća u području eksperimentalnog filma i videa, fotografije, akcija, instalacija i sl. Član je Grupe šestorice autora od 1975. do 1984. g., voditelj kultne Galerije Proširenih medija od 1982. do 1991. godine, organizator i kustos nekoliko tematskih izložbi. Ovdje skrećemo pozornost na njegovu izvrsnu, retrospektivnu izložbu održanu 2013. g. u MSU-u pod nazivom „Nula iz vladanja”. Sustavno se bavio fenomenom jezika, sredstvima političke manipulacije i zloporabe moći. Djelujući s margine društva i umjetnosti, njegov se rad može protumačiti kao duhovit refleks, ironičan korektiv suvremenoga političkog frazeološko-parolaškog apsurda. Ukratko, Stilinović je autor svjetskog renomea.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/01/mladen-stilinovic-filmovi-i-video-radovi-ii-dio/

Iako su stilski raznoliki i rodovski raznovrsni, studentskim filmovima ipak je nešto zajedničko. Kritički je to odnos prema tjelesnosti i seksualnosti te prema često surovoj stvarnosti ne samo studentskog života, već društva općenito. U zakučastim filmskim svjetovima autori i autorice vode nas u snovita područja, preispituju našu definiciju ljepote, humanosti te nas osvješćuju ne libeći se provokacija. Masturbacija. Nukleus obitelj. Memorija. Samoća. Siromaštvo. Ljubav. Humor. Zajedništvo. Samo su neke od tema koje tvore uzbudljiv filmski odnos prema stvarnosti iz perspektive mladih autora. Jednostavno – parafraziramo li naslov jednog filma – žalit će tko Reviju prespava.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/01/revija-studentskog-filma-3/

U filmu Kuća koju je izgradio Jack, radnjom smješten u SAD 70-ih godina prošlog stoljeća, pratimo iznimno inteligentnog Jacka kroz vremensko razdoblje od 12 godina tijekom kojeg svjedočimo nizu zločina koji od njega čine serijskog ubojicu. Priču doživljavamo iz njegove perspektive dok on svako ubojstvo pretvara u umjetničku formu. Kako se policijska istraga neizbježno sužava oko njega, Jack ulazi u sve veće i veće rizike u svojoj nakani da kreira ultimativno umjetničko djelo. Usput pratimo i Jackove opise svog osobnog stanja, problema i misli kroz konstante razgovore koje vodi s nepoznatim Vergeom – grotesknu mješavinu sofistike i pomalo djetinjastog samosažaljevanja i psihopatskih izgovora. Film Kuća koju je izgradio Jack mračna je i zlokobna priča ispričana na filozofski i povremeno humorističan način.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/01/lars-von-trier-kuca-koju-je-izgradio-jack/

Jean Vigo, francuski  redatelji i scenarist (1905.-1934.), autor je tek nekoliko izvrsnih filmskih ostvarenja među kojima je i  iznimno  filmsko djelo „ Nula iz vladanja“ („Zero de Conduit“). Na njegovo formiranje bitno je utjecao otac, militantni anarhist baskijsko-katalonskog podrijetla, koji je pod zagonetnim okolnostima preminuo u zatvoru.  Traumatske uspomene iz internatskog života i očeva brojna tamnovanja poslužila su kao poticaj za realizaciju ovog srednjemetražnog , igranog  filma.  Djelo sugerira internat utemeljen na surovim zatvorskim, ograničenim pravima i ustroju. Pobuna đaka  protiv represije odgojnog sustava , stilski je i poetski  izvedena u maniri filmskih avangardista, na sasvim originalan način što, i do današnjih dana,  film čini iznimnim ostvarenjem u korpusu svjetske kinematografije. Kritičari film smatraju remek-djelom, inspirativno je  djelovao na mnoge redatelje /L Anderson, F. Truffaut / , bio je „bunkeriran“ tj. zabranjen za prikazivanje  punih 14 godina. Cineaste maudit, Jean Vigo , umire mlad i sa samo četiri filmska djela postao je klasikom francuskog i svjetskog filma.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/01/jean-vigo-nula-iz-vladanja/

Dobitnik nagrade FIPRESCI na ovogodišnjem festivalu u Cannesu. Jongsu je dvadeset i nešto godišnji dostavljač koji na poslu susreće Haemi, djevojku koju je poznavao u djetinjstvu, ali o kojoj godinama nije razmišljao. Podsjetivši ga da se prema njezinom fizičkom izgledu odnosio okrutno (čega se Jongsu uopće ne sjeća) ova prekrasna djevojka zavede dostavljača čime započinje njihova nagla veza. Međutim, uskoro Haemi zamoli Jongsua za uslugu: dok se ona nalazi na putovanju u Africi, on bi joj trebao pripaziti na mačku. Jongsu, naravno, pristaje premda započinje sumnjati u njezine osjećaje prema njemu, pogotovo nakon što se Haemi s putovanja vrati s Benom – zagonetnim mladićem i svojim novim (bogatim) prijateljem.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/01/lee-chang-dong-izgaranje/

Jacques (Vincent London) novinar je u velikom francuskom regionalnom listu. Njegova reputacija kao nepristranog istražitelja privlači pozornost Vatikana čije ga vlasti regrutiraju kako bi se našao na čelu odbora za istraživanje legitimiteta svetog ukazanja u malom francuskom selu. Došavši u selo, on upoznaje mladu redovnicu Annu koja tvrdi da je osobno svjedočila ukazanju Djevice Marije. Do tog trenutka ona je već stvorila impresivan broj ljudi koji ju slijede, ali je rastrgana između svoje vjere i mnogih zahtjeva za oprostom koje prima. Suočen sa suprotnim mišljenjima članova klera i skeptika, Jacques uskoro shvaća da počne sumnjati u vlastitu vjeru dok istovremeno pokušava otkriti skrivene motivacije koje se kriju iza ukazanja.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/01/xavier-giannoli-ukazanje/

Helena Schultheis Edgeler (1972.),  diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Studirala je na Rietveldacademie u Nizozemskoj, a magistrirala na Institut Voor Schilderkunst u Amsterdamu. Od 1989. nadalje ostvarila je produktivnu karijeru na području eksperimentalnog videa i radovi su joj predstavljeni na brojnim festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu. Trenutno radi kao docentica na Fakultetu za tekstilnu tehnologiju u Zagrebu. Osebujnost njezina rada temelji se na medijskim istraživanjima kao i na filozofskim, znanstvenim i umjetničkim postulatima.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/01/helena-schultheis-edgeler-eksperimentalni-video/

Projekt umjetničke organizacije Točka na i tijekom cijele godine  istražuje djela klasičnih autora, ove godine s naglaskom na ruske autore. U suradnji s Odsjekom za ruski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, svi predstavljeni dramski prikazi obilježit će rusku kulturu, uzimajući kao predložak poznate ruske dramatičare, a ove godine je posebni naglasak stavljen na A. P. Čehovljeve jednočinke, te drame poput Galeba, Tri sestre i Ujak Vanje.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/01/kazaliste-i-mladi-2019-ruska-prica/

Radnja filma odvija se 1913. godine u srcu Europe, u Budimpešti. Mlada Irisz Leiter dolazi u mađarski glavni grad puna nade da će se zaposliti u legendarnom dućanu za prodaju ženskih šešira koja je pripadala njezinim sada pokojnim roditeljima. Međutim, ubrzo ju iz dućana otjera novi vlasnik, Oszkár Brill. Dok traju pripreme za otvaranje novog Leiter dućana, a koji je namijenjen u to vrijeme najznačajnijim gostima, Irisz iznenada posjećuje nepoznati čovjek koji traži Kálmána Leitera. Odbivši otići iz grada, mlada djevojka započne istraživati sve o Kálmánu budući je on jedina poveznica s njezinom davno izgubljenom prošlošću. Potraga će ju, preko mračnih ulica i uličica Budimpešte, odvesti sve do same utrobe začetka nemira i razloga nastanka Prvog svjetskog rata.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/01/laszlo-nemes-prije-mraka/

Željko Kipke (1953.), transmedijalni  autor jedinstvenog  angažiranog stila,  na hrvatskoj je suvremenoj umjetničkoj sceni, aktivan više od 40 godina. Post-konceptualni umjetnik, slikar, književnik, filmaš, performer, audio-vizualni kritičar i kolumnist, svoj rad temelji na neoavangardnim i konstantno  istraživačkim pozicijama. Istodobno, izniman je poznavatelj povijesti umjetnosti a svoje mnogovrsne radove: slike, filmove, videoradove , objekte i instalacije,  osim kod nas, izlagao je u mnogim prestižnim medijskim i galerijskim ustanovama u Americi I Europi.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/01/prozdirani-u-vatri-kruzimo-subterraneusom-zeljko-kipke/

Radnja filma odvija se za vrijeme ljeta u La Ciotatu, gradiću smještenom u blizini Marseillea koji je zahvaljujući velikom brodogradilištu nekad bio iznimno popularan, ali koji od njegovog zatvaranja od prije 25 godina lagano propada. Upravo u tom kontekstu tihe depresije stvorena je radionica za grupu od sedmero ljudi koji žele postati pisci. Pod stručnim vodstvom poznate novelistice Olivije Dejazet, sudionici moraju napisati noir fikciju povezanu s industrijskom prošlosti svog rodnog grada. Iz predavanja u predavanje, jedan od njih – mladić imena Antoine – se ističe. Provokativan i agresivan, on na sebe privlači pozornost zbog konstantnog protivljenja svemu i svima, uključujući i Oliviju. Povrh svega, priča koju je osmislio i koju na glas čita pred svima (o hladnokrvnom ubojici ispričanom kroz oči počinitelja) doima se iznimno uznemirujućom. Čini se da Antoine predobro razumije ubojicu.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/01/laurent-cantet-radionica/

Mladen Stilinović (1947. – 2016.) jedan je od najistaknutijih predstavnika hrvatske konceptualne umjetnosti. Aktivan je na domaćoj i međunarodnoj sceni od početka sedamdesetih godina, u području eksperimentalnog filma i videa, fotografije, akcija, instalacija i sl. Član je Grupe šestorice autora od 1975. do 1984. godine. Voditelj kultne Galerije Proširenih medija od 1982. do 1991. godine, organizator i kustos nekoliko tematskih izložaba. Radovi Mladena Stilinovića zastupljeni su unutar brojnih zbirki svjetskih muzeja. Ukratko, Stilinović je autor svjetskog renomea.  I. P.  (…) Prema njegovoj vlastitoj izjavi, filmsko mu je opredjeljenje antistilsko i antithenicističko i ne teži nikakvoj stilskoj koherenciji, voli »prljavu« fotografiju i »prljave« postupke, tj. one koje perfekcionisti progone. Riječ je u biti o antiestetskom stavu ili, bolje rečeno, o korjenitom otklanjanju estetskih standarda kojima se prosuđuje film.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/01/eksperimentalni-filmovi-i-video-radovi-mladena-stilinovica-i-dio/

Dana 22. srpnja 2011. godine pet stotina mladih ljudi koji su došli u ljetni kamp na otok Utøya napadnuto je od strane teško naoružanog desničarskog ekstremista. Ubojiti napad iza sebe je ostavio 69 žrtava. Bila je to trauma koja je Norvešku potresla do same srži. Redatelj Erik Poppe usudio se o stravičnim događajima toga ljeta snimiti film. Njegova drama otvara se dokumentarnim snimkama Osla gdje je isti napadač postavio auto-bombu koja je ubila osmero ljudi; nakon toga film se prebacuje na otok. Priča slijedi 19-godišnju Kaju koja nekoliko dana svojih praznika provodi sa svojom mlađom sestrom Emilie. Njih dvije svađaju se zbog toga što Emilie nije raspoložena vrijeme provoditi u kampu, a pogotovo ne želi otići na roštilj. I tako Kaja ostaje sama. Odjednom se čuje pucanj. Ono što slijedi 72-minutna je rekonstrukcija događaja prikazana iz perspektive žrtava.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/01/erik-poppe-utoya-22-srpnja/

Djevojka je prvi dugometražni film belgijskog redatelja Lukasa Dhonta, a bavi se temom spolnosti kroz lik Lare. Lara je 15-godišnja djevojka koja se upravo s ocem Mathiasom i mlađim bratom preselila u novi grad kako bi mogla pohađati jednu od najpoznatijih i najboljih belgijskih plesnih akademija. Cijelog svog života Lara sanja o tome da postane vrhunska balerina. Uz podršku svog oca, ona se svom silom trudi dokazati u novoj školi. Međutim, do izražaja uskoro dolaze njezine adolescentske frustracije i nestrpljivost uslijed shvaćanja da se njezino tijelo ne može toliko lako prilagoditi striktnoj disciplini baleta zbog činjenice što je Lara rođena u tijelu dječaka.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/01/lukas-dhont-djevojka/

Nakon neuspješne krađe novca iz torbice neke žene, glavni protagonist Michel biva uhićen, no ubrzo i pušten na slobodu, radi nedostatka dokaza. Nadahnut Zločinom i kaznom F. M. Dostojevskoga, Bresson se usredotočio na prikaz protagonista čija je opsesija zločinom (krađom) odraz njegove negacije utvrđenoga (građanskog) moralnog poretka, odnosno pokušaja da se realizira kao iznimna osobnost. Priča je ispripovijedana u formi junakova dnevnika, a narativna struktura podređena unutarnjoj logici junakovih osjećaja i percepcija.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/01/ciklus-kultnih-filmova-robert-bresson-dzepar/

U filmu Kuća koju je izgradio Jack, radnjom smješten u SAD 70-ih godina prošlog stoljeća, pratimo iznimno inteligentnog Jacka kroz vremensko razdoblje od 12 godina tijekom kojeg svjedočimo nizu zločina koji od njega čine serijskog ubojicu. Priču doživljavamo iz njegove perspektive dok on svako ubojstvo pretvara u umjetničku formu. Kako se policijska istraga neizbježno sužava oko njega, Jack ulazi u sve veće i veće rizike u svojoj nakani da kreira ultimativno umjetničko djelo. Usput pratimo i Jackove opise svog osobnog stanja, problema i misli kroz konstante razgovore koje vodi s nepoznatim Vergeom – grotesknu mješavinu sofistike i pomalo djetinjastog samosažaljevanja i psihopatskih izgovora. Film Kuća koju je izgradio Jack mračna je i zlokobna priča ispričana na filozofski i povremeno humorističan način.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/06/01/lars-von-trier-kuca-koju-je-izgradio-jack/

Kao crnohumorna komedija o sukobu susjeda, film ‘Kucni u drvo’ redatelja Hafsteinna Gunnara Sigurðssona prikazuje nam koliko daleko može otići gnjev dva bračna para čiji temelj leži duboko ispod velikog drveta smještenog u predgrađu. Priča filma prati dugogodišnju zavadu između dva para koja vrhunac dostiže zbog drveta koje se nalazi u dvorištu Inge i Baldvina, a koje zbog svoje veličine stvara preveliku sjenu na imanju Konrada i Eybjorg. Strasti se uzburkavaju, a kroz, na prvi pogled, površnu svađu saznat ćemo više o ova dva bračna para čije su karaktere i ponašanje oblikovali intimni životni događaji, od kojih su neki bili i tragični. Na trenutke dirljiv i urnebesno smiješan, film ‘Kucni u drvo’ svakako će ostati upamćen po svojem portretu susjedskih odnosa, bračnih svađa i opravdanog bijesa.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/05/31/hafsteinn-gunnar-sigurdsson-kucni-u-drvo/

Zagrebački glazbenici pod nazivom Filmmusicorkestar djeluju više od dvije godine, a svojim koncertima i obradama glazbenih tema iz svevremenskih filmskih hitova oduševljavaju publiku diljem regije. Predvođeni sjajnim vokalom Elme Burnić, Filmmusicorkestar u bossa nova i swing-jazz maniri publici predstavljaju melodije koje su ostavile neizbrisiv trag u povijesti filmske glazbe. Tko pjeva zlo ne misli, Kod amidže Idriza, Samo jednom se ljubi, Gori vatra, Balkan express, Skupljači perja, Porgy & Bess ili pak Kum, Lovac na jelene i Kosa, samo su neke od glazbenih numera koje ćete moći doživjeti u MM centru. Krajem prošle godine, bend je izdao i prvi album „Evo muzike, traži se redatelj“.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/05/31/filmmusicorkestar-koncert/

Izvedba se odvija na ulazu u MM centar gdje izvođačica okupira prostor stvarajući svojevrsno stanište, definirajući vlastiti teritorij. Prostorni okvir funkcionira istovremeno kao izlog – prostor izloženosti, ali i kao barijera koja sprječava ulaz u stvarni prostor institucije, što je očiti komentar zbivanja na kulturnoj sceni. Izvođačica, smještena u mali stakleni okvir, nalazi se u gotovo laboratorijskim uvjetima. U takvim uvjetima ona se odriče paradigme ljudskosti i svih zahtjeva toga pojma te kroz tijelo pokušava stvoriti, propustiti i istražiti drugačije mogućnosti postojanja i postajanja, uzimajući u obzir vlastite tjelesne datosti. Odričući se identiteta, ona postaje organizam koji istražuje vlastite mogućnosti, a izvedba postaje izvedba stanja a ne aktivnosti.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/05/31/josipa-bubas-neljudsko-performans/

Tridesetih godina prošlog stoljeća, Elle Marja prisiljena je ostaviti svoju Saami obitelj kako bi pohađala internat daleko od svog doma, a što je u ono vrijeme bila tipična praksa. Kao adolescent, ona je tvrdoglava i buntovnički nastrojena, a osjećaje zna skrivati jako dobro, čak i od sebe same. Ulaže sve napore kako bi zadobila simpatije svojih nastavnika te uspijeva zasjeniti školske kolege u prilagođavanju švedskoj kulturi za koju joj je bilo rečeno da je daleko superiornija od one koju je poznavala kod kuće. Žudeći za tim da se uklopi u društvo koje nije pretjerano naklonjeno pripadnicima njezinog naroda, Elle trpi diskriminaciju i psihološku okrutnost. Međutim, spremna je u potpunosti se odreći svojih korijena samo kako bi se uklopila. Fantastični redateljski debi Amande Kernell gledateljima nudi iscrpan komentar na zlostavljanje protiv naroda Saami od strane službenih institucija, suptilno prikazujući uznemirujuću atmosferu koja kod gledatelja izaziva empatiju.

Naizmjence duboko emotivan i ironičan, s humorom koji ujeda gdje najviše boli, ovaj odvažan i vizualno impresivan film nagrađen je u Veneciji Srebrnim lavom. Kada im se na vratima pojave vojni predstavnici s vješću o sinovoj pogibiji, Michael i Dafna slamaju se pod teretom očaja. Izlizani izrazi sućuti i šuplje domoljubne fraze vojnih birokrata samo pogoršavaju situaciju. Dok Dafna bijeg traži u sedativima, Michael upada u vrtlog gnjeva, a onda doživljava iznenađenje čija nevjerojatnost gotovo parira nadrealnom vojnom iskustvu njegova sina Jonathana.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/05/31/samuel-maoz-fokstrot/

Slavni redatelj Fritz Lang jedan je od najpoznatijih emigranata njemačkog ekspresionizma kojemu su mnogi filmovi priznati kao klasici. Ivan Faktor (1953), jedan od najznačajnijih suvremenih autora hrvatskog eksperimentalnog filma. Područje njegova djelovanja, kao transmedijalnog umjetnika, su konceptualna umjetnost, film, fotografija, video, video-instalacije, performance itd.  Godine 1995. sudjelovao je na Biennale di Venezia u Italiji, a 2002.  hrvatski je predstavnik na Bienal de Sao Paulo u Brazilu. Višestruko je nagrađivan, a svoje radove prikazuje na uglednim međunarodnim medijskim institucijama.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/05/31/ivan-faktor-trilogija-m-hommage-fritzu-langu/

Kriminalistička drama redatelja Michaela R. Roskama. Adele Exarchopoulos je Bibi, glamurozna automobilska trkačica, a Matthias Schoenaerts je Gigi, slatkorječivi mladić koji svima govori da se nalazi u biznisu uvoza i izvoza automobila. Gigi se do ušiju zaljubljuje u Bibi nakon što ju jednoga dana ugleda za vrijeme utrke. Njih dvoje započinju se viđati, ali Gigi skriva tajnu: njegovi „poslovni putovi“ u inozemstvo s poslovnim partnerima zapravo su odlasci u pljačke banaka. Bibi uskoro naslućuje da nešto nije u redu te ga moli da prestane pa joj Gigi daje klasično holivudsko obećanje: samo još jedan posao. A svi znamo što se s takvima događa.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/05/31/michael-r-roskam-zestoka-ljubav/

Boris Cvjetanović (1953.), fotograf koji obično radi fotografske serije poput dnevničkih zapisa, snimajući krajnje jednostavnim tehnikama i postupcima. Uglavnom ih snima pri  dnevnoj svjetlosti iz urbanog okoliša, odnosno svakodnevice. On je vjerojatno naš najbolji snimatelj postava u galerijskom/javnom prostoru, a time i jedan od majstora fotografije arhitekture. Njegove fotografije – lišene suvišne drame i patetičnosti – imaju  socijalnu i društvenu dimenziju gdje je nagalasak stavljen na neprilagođene, odbačene, fizički i psihičke zapostavljene hendikepirane osobe, s margina društvenih zbivanja.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/05/31/boris-cvjetanovic-izlozba-fotografija-video/

Synesthetic Project djelo je Nike Bauman, zagrebačke flautistice sa stalnom adresom u Beču. Kroz niz suradnji s plesačima, vizualnim i multimedijalnim umjetnicima, ona stvara odnose između klasične glazbe i suvremene umjetnosti. Projekt istražuje koncepte raznovrsnosti, komunikacije, tolerancije, razumijevanja, uzajamnog davanja i primanja. Kroz format koncerta, četvero glazbenika, dvoje plesača i vizualni umjetnik izvode djela klasičnih kompozitora istovremeno ih interpretirajući u vlastitim suvremenim medijima. Cilj je stvoriti svijet u kojem je raznolikost ideal, gdje se umjetnici i publika susreću bez predrasuda i granica vremena, stila i medija i uživaju u međusobnom dijeljenju i reinterpretaciji svojih kreativnih priča kroz tuđe oči.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/05/31/synesthetic-project/

Premda je Loie Fuller rođena na američkom zapadu, ovu djevojku sa sela ništa neće spriječiti u njezinom naumu da postane plesačica pariških cabareta i slavne pariške opere. Rođena za balet, s dugim nogama i rastezljivim rukama, Loie dolazi pod svjetla pozornice i iz večeri u večer očarava svoje gledatelje. Čak i u trenucima izuzetnih fizičkih napora, ona ne prestaje usavršavati svoj ples. Međutim, njezin susret s Isidorom Duncan, mladim čudom željnim slave, pokrenut će konačni pad ove ikone 20. stoljeća.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/04/29/stephanie-di-giusto-plesacica/

Zabavna lakonotna drama o strahu od promjene i borbi za jednakost. Politički i vjerski vođe u Švicarskoj još su se 1970. pozivali na „božanski poredak“ kao razlog zašto žene ne mogu imati pravo glasa. Ovu nevjerojatnu stranicu u povijesti redateljica Petra Volpe istražuje pričom o Nori, neupečatljivoj kućanici iz malenog sela koja mora naučiti kako postati čvrsta predvodnica lokalnih sufražetkinja. Kada Nora organizira seoski sastanak u kojem poziva ljude da podrže žensko pravo glasa, njezina obitelj postaje predmet ismijavanja i maltretiranja od strane sumještana. Unatoč snažnom otporu, ona uspijeva okupiti lokalne žene koje kreću u štrajk i napuštaju svoje domove i obitelji.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/04/30/petra-biondina-volpe-bozja-volja/

Mladi imigrant upucan je dok je ilegalno prelazio granicu. Užasnut i u šoku, ranjeni Aryan sada može misterizno lebdjeti. Nakon što je bačen u izbjeglički kamp, izvlači ga doktor Stern s namjerom da iskoristi njegovu čudesnu tajnu. Ljutiti Laszlo, direktor izbjegličkog kampa, kreće u pohod za Aryanom, dok on i Stern bježe u potrazi za sigurnošću i novcem. Inspiriran Aryanovim nevjerojatnim mogućnostima, Stern odlučuje promijeniti svoj način života.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/04/30/kornel-mundruczo-jupiterov-mjesec/

Priča o obitelji koja je zatvorena u stanu koji se nalazi na području konstantnog bombardiranja i snajperističkih napada. Majka troje djece, Oum Yazan, očajnički pokušava održati svoju obitelj živom, istovremeno čekajući da se njezin muž vrati kući. U međuvremenu situacija eskalira do tih granica da se susjedi i drugi članovi obitelji skrivaju u istom stanu. Tko će sljedeći pokucati na vrata? Njezin muž ili neprijatelj? Obitelj živi u stalnoj napetosti, strahu i opasnosti.

http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2020/04/30/philippe-van-leeuw-zarobljeni-u-siriji/

više

više

više

više

više

Više

Više

Više

Više

 Više

 Više

Više

 Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

 Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

 Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

 Više

Više

Više

više

više

više

više

više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

Više

više

 više

 više

više

više

 više

 više

više

 više

 više

 više

 više

 više

više

više

više

više

više

više

više

više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

više

više

više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

više

 više

 više

 više

 više

 više

više

 više

 više

 više

 više

više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

više

više

više

 više

 više

više

više

više

više

 više

 više

 više

više

više

više

 više

 više

 više

više

 više

više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

 više

više

 više

više

 više

više

više

  više

 više