O povijesti MM centra

Od 1970-ih, prostor smješten na dnu dvorišta SC-a, iza Galerije SC, nekoliko je puta mijenjao ime od  Centra za multimedijalna istraživanja, Centra za film do Multimedijalnog centra ili MM centar, kako se i danas zove. Od svojih se začetaka bavio intermedijalnim i multimedijalnim strujanjima i umjetničkim praksama kao i prezentacijom nekomercijalne filmske umjetnosti, naginjući eksperimentalnom i umjetničkom filmu.

Važan trenutak u prvim godinama postojanja MM centra (Prema tekstu Hrvoja Turkovića Kultura alternative i Multimedijalni centar SC-a (Hrvatski filmski ljetopis, br. 75, 2013.) bila je artikulacija programa koji ćega obilježiti u godinama koje dolaze i koje će ga upisati na regionalnu mapu kao važan urbani i filmski moment. Intermedijalnost, koja se nametnula i prilikom osnutka MM centra, jedna je od prvih značajki programa: kroz svoje interdisciplinarne programe MM je surađivao sa svim ostalim djelatnostima kulture SC-a, otvarajući tako svoj prostor različitim vidovima medijskog izražavanja (npr. videoinstalacaija Video in – video out Dalibora Martinisa 1976., performans Bilježenje ritma Željka Kipkea (1978.), akcije proširenog filma kakve su izvodili, između ostalih, Malcolm Le Grice i William Raban. Nastavak artikulacije programa krenuo je i u smjeru zvukovno-performativne linije, poticana od strane Ladislava Galete (npr. zvučna instalacija Gaussova Budilica P. Pignona iz 1978., zvukovni performans 100 Tomislava Gotovca na Muzičkom biennaleu iz 1979., radovi beogradskih avangardista – Transmediji Vladana Radovanovića iz 1978. i kasnije Razglednica iz 1984., te Masmantra Mladena Miličevića i Josipa Magdića iz 1984.). U toj razvojnoj liniji izražena je bila suradnja s Muzičkim salonom kroz neku vrstu glazbenog kazališta (npr. Mauricio Kagel, pa Opera-serija Mirjane Broš iz 1982., itd.). Organizirane su i projekcije filmova čija je glavna tematika bila glazba (projekcije Muzika i film) te mnoge koncertno-performativne izvedbe.

Upravo se u ove prve dvije razvojne linije afirmacije programa MM centar pokazao kao dobar „udomitelj“ onim umjetnostima koje po svojim suvremenim kulturnim strandardima nisu pripadale u ono što bi se moglo promatrati kao tradicijska područja umjetnosti (napose u Galetino vrijeme – npr. serija nekonvencionalnih plakata između 1979. i 1982. autora Vladimira Gudca, Borisa Ivandića, Ive Vrtarića, Nenada Pepeonika i dr.), konceptualne akcije kao Slikanje po staklu Gorana Trbuljaka iz 1978., razne akcije, akcije-izložbe i nagrade za „angažirane fotografije“ te izložbe fotografija.

Akcija Znak, 1977

U vrijeme Galetina vođenja MM centra artikulirala se i linija urbanih akcija ili smišljanje dislociranih konceptualnih akcija-intervencija u svakodnevne urbane prostore: oživljavanje „mrtvih gradskih prostora“. Najupečatljivije akcije bile su organiziranje prikazivanja filmova u putničkim čekaonicama na kolodvoru (s tematikom vlaka, Vlak na filmu iz 1977., 1978, 1982.), pa onda i istovremeni niz akcija Kino na balkonu ili projekcije filmova na bočnim stranama zgrada Novog Zagreba. A između 1977. i 1979. Galeta je organizirao i niz paralelnih  projekcija – usporedno projiciranje dvaju filmova (po nečem srodnih ili kontrastnih, a što se naslanjalo na njegovu ideju „proširenog filma“ i izlazaka u grad).

Autonomnost MM centra posebno se istakla kod njegove uloge u promicanju novih medija ili u ovom slučaju videa, kompjutorske animacije i videoinstalacija (npr. gostovanje Video Headsa 1976. pod vodstvom Jacka Moorea pokazala je mogućnosti korištenja videa, te kompjutorska animacija koju su obilježili radovi Tomislava Mikulića).

Za razliku od redovnih programa SC-a (Teatar &TD, Kino SC, Muzički salon, Galerija SC), karakter MM centra bio je ugošćavanje hektičkih pojava – izvanrednih, a s vremenom pokazala se potreba za redovitim programom. Tako njegova stalna (afirmativna) odrednica postaje eksperimentalni film. I to specifično jugoslavenski eksperimentalni film – koji je imao pionirski i svjetski karakter. U početku, prikazivani su ekspermentalni filmovi hrvatskih autora npr. Tomislava Gotovca, (1977.), Mihovila Pansinija (1977.), Vladimira Peteka (1977.); Mladena Stilinovića (1977.); Ivana Faktora (1980.); Ivana Martinca (1983.); Željka Kipkea (1985.) i dr. da bi se ubrzo program oprijentirao i na značajne eksperimentaliste ondašnje Jugoslavije – npr. Zorana Popovića (1978., 1984.), Ivana Kaljevića (1978.), Slobodana Micića (1979.), Neše Paripovića (1980.), Vinka Rozmana (1980.), Ivana Obrenova (1982.), Francija Slaka (198.2) i dr.

Tako redoviti / repertoarni program MM-a postaje onaj orijentiran na zapostavljene vidove filmske kulture, kao što su eksperimentalni i umjetnički film.

Uz sustavnu promociju domaće i strane video umjetnosti, upravo su u MM-u predstavljeni pionirski radovi  hrvatske video umjetnosti (Sanja Iveković, Dalibor Martinis, Goran Trbuljak, Braco Dimitirjević, Boris Bućan), MM centar okrenuo se i prema svjetskim autorima (prvi programski ciklus svjetske avangarde, nacionalni pregledi avangardizama, prikazivanje američkog underground filma, i dr.).

Ivan Ladislav Galeta, jedan od voditelja MM-a, zaslužan je za predstavljanje suvremenih tokova svjetske eksperimentalno filmske scene na ovim prostorima. Zahvaljujući njegovim naporima, MM je ugostio filmske velikane poput Jozefa Robowskog, Petera Rubina, Margaret Raspe, Inga Petzkea, Dore Maurer, Marcela Mazea, Yevanta Gianninia, Petera Kubelke.

Osim eksperimentalnog, važnu ulogu u filmskoj djelatnosti MM-a čini i predstavljanje domaćeg i stranog kratkog filma, umjetničkog filma kao i prikazivanje klasika svjetskog filma (Mèlisè, Griffith, Chaplin, Murnau, Ejzenštaj, Buñuel, Bergman, Godard, Menzel, Chabrol…) te prezentacija svjetskih kinematografija…

MM centar u kratko se vrijeme prometnuo u jednog od najvažnijih čimbenika promicanja filmske umjetnosti na ovdašnjim prostorima.

 

MM centar danas

Filmski program MM centra od 2015. odvija se pod konceptom Kratke slike i pozornost posvećuje inovativnim filmskim strujanjima, prateći tokove suvremene produkcije, ali i klasičnih ostvarenja koja su ostavila neizbrisiv trag na različite svjetske kinematografije. Program je specijaliziran za kratki, umjetnički, eksperimentalni, animirani film te uz filmske projekcije, jednaku važnost pridaje filmskoj teoriji te razgovorima s autorima i filmskim stručnjacima. Program se odvija jednom tjedno, četvrtkom, a ulaz je besplatan.

telop 16-9

U MM centru djeluje i jedini filmski laboratorij u Hrvatskoj za rad sa 16mm i super 8 filmskom vrpcom, Klubvizija SC. Uz praktično iskustvo i brojne radionice, Klubvizija omogućava povezivanje s drugim inozemnim filmskim laboratorijima te u MM-u organizira projekcije radova svojih polaznika.

Uz programe audiovizualne kulture, u MM centru se održavaju i brojni drugi projekti Kulture promjene SC, od kazališnih predstava, koncerata do radionica i predavanja.

Od 2015. MM centar je član Kinomreže.