Od rujna krećemo s novim projektom koji je zamišljen kao mjesto susreta i razgovora o filmu – puta koji je prešao, izazova s kojima se trenutačno suočava kao i o budućnosti koju mu priželjkujemo.

Projekt Filmske (pri)povijesti temelji se na istoimenom projektu Jeana-Luca Godarda koji je kroz četiri filmska video eseja, od kojih je svaki podijeljen u dva poglavlja, predstavio jedan mogući pogled u povijest sedme umjetnosti. Ključne karakteristike njegova monumentalnoga pothvata – pluralnost, otvorenost i shvaćanje filma kao forme koja misli  – bit će niti vodilje ovoga projekta. Francuski je redatelj, naime, tijekom deset godina, od 1988. do 1998., sastavljao izuzetno kompleksan video kolaž iz nepreglednog mora arhivskih materijala koje je kombinirao s prizorima iz filmskih klasika kao i igranim scenama snimljenima direktno za serijal. Rezultat je 258 minuta dug esej o prirodi samoga medija kao i njegovoj povijesti, ali i povijesti samoga 20. stoljeća, čiji je diskurs posvema interpretativno otvoren te misaono poticajan u smislu generiranja novih načina promišljanja postojećih paradigmi. Godard karakterizira film kao formu koja misli, u tom smislu definirajući pokretne slike kao jedno od esencijalnih ishodišta za naše samorazumijevanje. Danas kada se medij nalazi na kraju jedne od svojih najvećih prekretnica, tranzicije iz analognoga u digitalno, čini se vitalnim preispitati njegovu povijest i tako kontekstualizirati izazove sadašnjosti te se pripremiti za neizvjesnosti koje donosi budućnosti.

Historie(s) du cinéma Jeana-Luca Godarda postat će polazište za diskusiju uživo u kojoj će sudjelovati vodeći domaći i svjetski filmolozi i kritičari, koji su svjetonazorski bliski Godardovoj estetici i filozofiji povijesti filma. Diskusije će voditi i moderirati filmska kritičarka Višnja Vukašinović.

8. rujna u 20 h prikazujemo prvo poglavlje Sve pripovijesti u kojem Godard otvara ključne teme cjelokupnog projekta – propušteni susret filma s poviješću dvadesetog stoljeća koji kulminira njegovom nemogućnošću da prikaže Holokaust te procijep što razdvaja tvornicu snova i industriju fikcije, seksa i smrti od jedne moguće filmske Slike koja postoji kao čista prisutnost lišena utega riječi i priče.O ovim i drugim godardovskim temama uživo razgovaramo s Tomislavom Brlekom i Brunom Kragićem.

Projekt se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra.

Autor vizualnog identiteta je Dario Dević.

………

Tomislav Brlek (1971.) diplomirao je engleski jezik i književnost te španjolski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i zaposlen od 1996. godine, prvo na Odsjeku za anglistiku, a od 2000. na Katedri za opću povijest književnosti Odsjeka za komparativnu književnost. Na istom je fakultetu stekao magisterij i doktorat iz povijesti književnosti. U međunarodnim i domaćim stručnim časopisima objavio je više radova s područja povijesti i teorije književnosti. Član je Hrvatskog društva filmskih kritičara, Društva književnih prevodilaca te predsjednik Hrvatskog semiotičkog društva. Član je uredništva magazina za izvedbene umjetnosti Frakcija te suurednik časopisa za kulturu 15 dana.

Bruno Kragić (1973.), završio je Filozofski fakultet u Zagrebu, komparativnu književnost i francuski jezik (1997.). Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2004. godine je magistrirao (Tipologija glumačkih zvijezda američkog filma); 2012 doktorirao (Kasni klasični stil zvučnoga igranog filma). U Leksikograskom zavodu Miroslav Krleža zaposlen je od 2000. godine kao znanstveni novak na projektu Hrvatska bio-bibliografska baština od 2001.; član je uredništva Hrvatskoga biografskoga leksikona od 2000. i urednik za književnost od 2001. Urednik je Filmskog leksikona, zajedno s N. Gilićem, koji je objavljen 2003. godine. Od 2003. godine član je uredništva Hrvatske enciklopedije, član uredništva Hrvatskoga filmskog ljetopisa od 2001., urednik  je (s T. Brlekom) časopisa za kulturu i umjetnost “15 dana” od 2004., a od 2009. ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.

Višnja Vukašinović, kustosica programa i moderatorica razgovora, rođena 1982. godine u Splitu. Diplomirala komparativnu književnost i engleski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljuje eseje i kritike o književnosti, likovnoj umjetnosti i filmu. Voditeljica radionice filmske kritike te radionice pisanja za film Kinokluba Zagreb. Dobitnica diplome Vladimir Vuković za najboljeg mladog filmskog kritičara 2013. Autorica filmskog bloga http://felix-trot.tumblr.com/. Sudionica Berlinale Talent Campusa 2013. u sklopu programa Talent Press za filmske kritičare i programa Nisimazine na 70. Mostri. Članica FIPRESCI-ja i voditeljica radionice filmske kritike na Danima hrvatskog filma i festivalu Vox Feminae. Autorica edukativnog projekta Prozori koji nizom eseja, intervjua, projekcija i analiza uživo propituje povijest domaće dokumentaristike na portalu dokumentarni.net. Dugogodišnja suradnica programa Sedmi kontinet za filmsku edukaciju djece i mladih. Dobitnica je nagrade Vladimir Vuković za najboljeg filmskog kritičara 2016.