Od rujna smo krenuli s novim projektom koji je zamišljen kao mjesto susreta i razgovora o filmu – puta koji je prešao, izazova s kojima se trenutačno suočava kao i o budućnosti koju mu priželjkujemo.

Projekt Filmske (pri)povijesti temelji se na istoimenom projektu Jeana-Luca Godarda koji je kroz četiri filmska video eseja, od kojih je svaki podijeljen u dva poglavlja, predstavio jedan mogući pogled u povijest sedme umjetnosti. Ključne karakteristike njegova monumentalnoga pothvata – pluralnost, otvorenost i shvaćanje filma kao forme koja misli  – bit će niti vodilje ovoga projekta. Francuski je redatelj, naime, tijekom deset godina, od 1988. do 1998., sastavljao izuzetno kompleksan video kolaž iz nepreglednog mora arhivskih materijala koje je kombinirao s prizorima iz filmskih klasika kao i igranim scenama snimljenima direktno za serijal. Rezultat je 258 minuta dug esej o prirodi samoga medija kao i njegovoj povijesti, ali i povijesti samoga 20. stoljeća, čiji je diskurs posvema interpretativno otvoren te misaono poticajan u smislu generiranja novih načina promišljanja postojećih paradigmi. Godard karakterizira film kao formu koja misli, u tom smislu definirajući pokretne slike kao jedno od esencijalnih ishodišta za naše samorazumijevanje. Danas kada se medij nalazi na kraju jedne od svojih najvećih prekretnica, tranzicije iz analognoga u digitalno, čini se vitalnim preispitati njegovu povijest i tako kontekstualizirati izazove sadašnjosti te se pripremiti za neizvjesnosti koje donosi budućnosti.

Historie(s) du cinéma Jeana-Luca Godarda postat će polazište za diskusiju uživo u kojoj će sudjelovati vodeći domaći i svjetski filmolozi i kritičari, koji su svjetonazorski bliski Godardovoj estetici i filozofiji povijesti filma. Diskusije će voditi i moderirati filmska kritičarka Višnja Vukašinović.

6. listopada u 20:00 prikazujemo poglavlje 1B  nazvano Samo jedna (pri)povijest (Une histoire seule) u kojem Godard istražuje koncept samoće u smislu usamljenosti filma među drugim umjetnostima, ali i nepremostive udaljenosti što okružuje ona djela i autore sedme umjetnosti koji zaobilaze dominantna pravila igre.  Opreke sloboda/nesloboda i fikcija/zbilja Godard je maestralno istražio u filmu Preziru na kojeg se u ovoj epizodi višestruko referira kako bi još jednom postavio pitanje o (ne)mogućnostima filma kao umjetnosti. Smješten na razmeđu tehnologije, kreacije i mita filmski medij je ovdje shvaćen kao usamaljeni hodočasnik u mukotrpnoj potrazi za jednim novim dijalogom riječi i slike. Novootkrivena mogućnost da slika postane vrijeme, a zvučni zapis tišina potvrdila je jedinstvenu prirodu filma o čijoj uzvišenoj samoći razgovaramo s gošćama Tanjom Vrvilo i Ivanom Keser.

Info: Une Histoire seule, FR, 1989., 42′, francuski jezik s engleskim podnaslovima

Projekt se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra.

Autor vizualnog identiteta je Dario Dević.

………

Tanja Vrvilo  je izvođačica, filmologinja i nezavisna filmska kustosica. Studirala je glumu na Akademiji dramske umjetnosti i poslijediplomske studije filma na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radi kao koautorica i izvođačica u eksperimentalnim, višemedijskim kazališnim radovima s DB Indošem i Kućom ekstremnog muzičkog teatra. Kustosica je brojnih redovitih i međunarodnih festivalskih filmskih programa, piše i predaje u područjima vizualnih i izvedbenih umjetnosti na Sarajevo Film Academy, gdje je na film.factoryju Béle Tarra vodila dodiplomski filmski program. Pokretačica je i umjetnička direktorica Filmskih mutacija: festivala nevidljivog filma, međunarodnog festivala i simpozija o politikama filmskog kustostva, čije je deveto izdanje 2015. godine pod naslovom Daily Godard u cijelosti bilo posvećeno Godardovoj dnevničkoj filmskoj teoriji i praksi.

Ivana Keser diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od 2004. do 2007. studira na Poslijediplomskom studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirala je 2009. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom iz filmologije: “Film kao esej: Teorijski aspekti raspravljačkih struktura u filmskom mediju” (mentor: Prof. Nikica Gilić). Predaje filmološke kolegije na Akademiji likovnih umjetnosti gdje se, također, bavi mantorskim radom. Na Muzičkoj akademiji predaje Likovnu kulturu. Predaje filmološke kolegije na Doktorskom studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao vizualna umjetnica ostvarila je preko stotinu samostalnih i grupnih izložbi u relevantnim institucijama; muzejima, galerijama, na bijenalima te umjetničkim manifestacijama u zemlji i inozemstvu. Umjetnički rad valoriziran joj je i kontekstualiziran u nekoliko svjetskih i domać́ih povijesnih pregleda, antologija, knjiga i udžbenika.

Višnja Vukašinović, kustosica programa i moderatorica razgovora, rođena 1982. godine u Splitu. Diplomirala komparativnu književnost i engleski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljuje eseje i kritike o književnosti, likovnoj umjetnosti i filmu. Voditeljica radionice filmske kritike te radionice pisanja za film Kinokluba Zagreb. Dobitnica diplome Vladimir Vuković za najboljeg mladog filmskog kritičara 2013. Autorica filmskog bloga http://felix-trot.tumblr.com/. Sudionica Berlinale Talent Campusa 2013. u sklopu programa Talent Press za filmske kritičare i programa Nisimazine na 70. Mostri. Članica FIPRESCI-ja i voditeljica radionice filmske kritike na Danima hrvatskog filma i festivalu Vox Feminae. Autorica edukativnog projekta Prozori koji nizom eseja, intervjua, projekcija i analiza uživo propituje povijest domaće dokumentaristike na portalu dokumentarni.net. Dugogodišnja suradnica programa Sedmi kontinet za filmsku edukaciju djece i mladih. Dobitnica je nagrade Vladimir Vuković za najboljeg filmskog kritičara 2016.