Poglavlje 3A Godardova monumentalnoga video eseja Histoire(s) du cinéma podnaslova Novac apsoluta (La Monnaie de l’absolu), govori o krivnji filma pred poviješću i njegovu otkupljenju kroz talijanski neorealizam, u kojem se Godard pita: “Zašto su samo Talijani pravili filmove otpora i, čineći to, promijenili i sam način pogleda na film? Kako to ispripovjediti slikama…?” Nakon odgledane epizode razgovaramo s teoretičarem Petrom Milatom i filmskim i književnim kritičarem Draganom Jurakom. Razgovor moderira Višnja Vukašinović. Epizoda 3A na rasporedu je 26. siječnja u 20 sati. Ulaz je besplatan.
****
Filmske (pri)povijesti temelje se na istoimenom projektu Jeana-Luca Godarda koji je kroz četiri filmska video eseja, od kojih je svaki podijeljen u dva poglavlja, predstavio jedan mogući pogled u povijest sedme umjetnosti. Ključne karakteristike njegova monumentalnoga pothvata – pluralnost, otvorenost i shvaćanje filma kao forme koja misli – bit će niti vodilje ovoga projekta. Francuski je redatelj, naime, tijekom deset godina, od 1988. do 1998., sastavljao izuzetno kompleksan video kolaž iz nepreglednog mora arhivskih materijala koje je kombinirao s prizorima iz filmskih klasika kao i igranim scenama snimljenima direktno za serijal. Rezultat je 258 minuta dug esej o prirodi samoga medija kao i njegovoj povijesti, ali i povijesti samoga 20. stoljeća, čiji je diskurs posvema interpretativno otvoren te misaono poticajan u smislu generiranja novih načina promišljanja postojećih paradigmi. Godard karakterizira film kao formu koja misli, u tom smislu definirajući pokretne slike kao jedno od esencijalnih ishodišta za naše samorazumijevanje. Danas kada se medij nalazi na kraju jedne od svojih najvećih prekretnica, tranzicije iz analognoga u digitalno, čini se vitalnim preispitati njegovu povijest i tako kontekstualizirati izazove sadašnjosti te se pripremiti za neizvjesnosti koje donosi budućnosti.
Petar Milat, filozof, glavni je koordinator programa Multimedijalnog instituta. Koordinira izdavačke, muzičke i filmske programe Instituta. Od 2008. vodi Human Rights Film Festival. Neksus normativne društvene i estetičke teorije predstavlja glavni fokus njegovih istraživanja. Osobne web-stranice: www.zoeforward.org.
Dragan Jurak rođen je u Zagrebu, 1967., studirao novinarstvo. Filmske i književne kritike objavljivao u Kinoteci, Quorumu, Nedjeljnoj Dalmaciji, Feral Tribuneu, Jutarnjem listu, Globusu i emisijama Hrvatske radiotelevizije. Trenutačno objavljuje na portalu Modernih vremena, u Novostima, Hrvatskom filmskom ljetopisu i Zarezu. Objavljivao poeziju i kratke priče. Autor pjesničke zbirke Konji i jahači (1994.), dobitnik nagrade Goranovo proljeće za mlade pjesnike te nagrade Vladimir Vuković za filmsku kritiku.
Višnja Vukašinović diplomirala je komparativnu književnost i engleski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljuje eseje i kritike o književnosti, likovnoj umjetnosti i filmu. Voditeljica je radionice filmske kritike te radionice pisanja za film Kinokluba Zagreb. Dobitnica je diplome Vladimir Vuković za najboljeg mladog filmskog kritičara 2013. Autorica je filmskog bloga Felix Trott. Sudionica Berlinale Talent Campusa 2013. u sklopu programa Talent Press za filmske kritičare i programa Nisimazine na 70. Mostri. Članica je FIPRESCI-ja i voditeljica radionice filmske kritike na Danima hrvatskog filma i festivalu Vox Feminae. Autorica je edukativnog projekta Prozori koji nizom eseja, intervjua, projekcija i analiza uživo propituje povijest domaće dokumentaristike na portalu dokumentarni.net. Dugogodišnja je suradnica programa Sedmi kontinent za filmsku edukaciju djece i mladih. Dobitnica je nagrade Vladimir Vuković za najboljeg filmskog kritičara 2016.