Projekcija filma održat će se u srijedu 24. studenog u 20 sati, ulaz je besplatan!
„Ono što je Dostojevski za rusku književnost, to je Bresson za francuski film“ riječi su redatelja Jean-Luc Godarda o jednom od najvećih autora francuskog i svjetskog filma, Robertu Bressonu (1901-1999). Bresson je snimio svega trinaest dugometražnih filmova i samo jedan kratkometražni, no svaki od njih se smatra vrhuncem autorskog, umjetničkog filma a gotovo pola njegovu produkcije i remek-djelima. Originalni naziv filma je “Au Hasard Balthazar”, (poznat i kao Balthazar) francuski je dramski film iz 1966. Vjeruje se da je Bresson bio inspiriran odlomkom iz romana “Idiot” Fjodora M. Dostojevskog iz 1868. – 69. Uz glavni ženski lik Marie (glumi Anne Wiazemsky) glavna uloga u filmu pripada i magarcu, čiji životni put, pun nevolja i nedaća redatelj prati na svoj specifičan, minimalističko-ekspresivan način. Pratimo magarca dok ga predaju raznim vlasnicima, od kojih se većina prema njemu odnosi bešćutno.
Filmski kritičari i teoretičari kao i filmski redatelji smatraju Balthazara, jednom od najvećih filmova svjetske kinematografije. „Baltazar je magarac. Film priča priču o njemu, njegovoj patnji, ali i o onima koji su se našli na njegovom mučnom putu. I nakon Baltazara, snimila su se brojna remek-djela, ali po mom mišljenju rijetko je koji film dosegao razinu filmskoga dragulja, poput Balthazara. Niti jedan film, niti prije niti poslije, nije toliko dirnuo moje osjećaje i izbacio me iz ravnoteže“ izjavio je austrijski filmaš Michael Haneke. Marguerite Duras, izuzetno cijenjena francuska spisateljica, na pitanje da li je Balthazar intelektualan film, izjavila je u jednom intervjuu sljedeće: „ Ne, to nije intelektualistički film, to je totalni, senzualan film i više nego što mislite. Ako hoćete, ono što je postignuto na području, književnosti i poezije, Bresson je izrazio kroz medij filma. Mogli bismo reći kako je do pojave Bressona film bio parazitski izdanak, proizašao iz drugih umjetnosti. No on je film učinio potpuno čistim od od svih medijskih derivata„.
Roger Ebert, jedan od vodećih američkih filmskih kritičara pišući za Chicago Sun Times, u svojem osvrtu o filmu Balthazar izjavljuje sljedeće: „Esencijalna sugestija Bressonovog filma je kako smo svi mi Balthazar, a svijet/život/događanja će učiniti po svojem bez obzira na naše mišljenje , planove, čežnje, želje. Misaona smo bića, vjerujemo kako ćemo pronaći izlaz iz naše situacije, dobiti odgovore na temeljna pitanja naše egzistencije, no nekako sve ode nekim drugim smjerom. Inteligencija nam ostavlja prostor vjerovanja u nešto, no bez mogućnosti da to i kontroliramo. Ipak, Bresson nas ne ostavlja praznih ruku – unatoč posvemašnjoj usamljenosti – sugerira nam empatiju, kako bismo shvatili druga bića pored sebe/nas, podijelili njihova teška iskustva, rasteretili na taj način i sebe i druge, kompleksnog i kompliciranog života“.
U suradnji: Francuski institut – Zagreb * * * 100 godina aktivnosti