Projekt Filmske (pri)povijesti temelji se na istoimenom projektu Jeana-Luca Godarda koji je kroz četiri filmska video eseja, od kojih je svaki podijeljen u dva poglavlja, predstavio jedan mogući pogled u povijest sedme umjetnosti. Ključne karakteristike njegova monumentalnoga pothvata – pluralnost, otvorenost i shvaćanje filma kao forme koja misli – nit su vodilje ovoga projekta. Francuski je redatelj, naime, tijekom deset godina, od 1988. do 1998., sastavljao izuzetno kompleksan video kolaž iz nepreglednog mora arhivskih materijala koje je kombinirao s prizorima iz filmskih klasika kao i igranim scenama snimljenima direktno za serijal. Koristeći video kako bi se probio kroz filmske slike te stvorio i otkrio njihove poveznice, Godarda stvara onu vrstu povijesti koju može omogućiti samo film, sugerirajući kako spas filma i 20. st. leži upravo u sposobnosti da se nad njima reflektira. Posljednju epizodu, 4B, Znakovi među nama, Godard posvećuje Anne-Marie Miéville i sebi samome. Gledamo je 6. 4. u 20 sati u MM centru, ulaz je besplatan.
Nakon projekcije Višnja Vukašinović razgovara s filmskim kritičarima Petrom Belc i Silvestrom Miletom.
Petra Belc doktorantica je studija književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je prethodno diplomirala filozofiju i religijske znanosti na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove i završila obrazovni program Centra za ženske studije. Tekstove je do sada objavljivala u Zarezu, Životu umjetnosti, emisiji Filmoskop Trećeg programa Hrvatskog radija, časopisu Filmonaut, Hrvatskom filmskom ljetopisu i časopisu Kazalište. Istražuje polje eksperimentalnog filma i ženskog stvaralaštva, kustosica je nekolicine galerijskih filmskih programa i autorica mnoštva filmskih kino i TV foršpana.
Silvestar Mileta (Zagreb, 1987.) diplomirao je povijest i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Izvršni je urednik Hrvatskog filmskog ljetopisa i stalni suradnik Filmonauta, a tekstove i komentare o filmu objavljivao je i na HRT-u, portalu Kulturpunkt.hr, u monografijama o klasičnim redateljima, na brojnim filmskim tribinama i drugdje. Surađivao je s Animafestom, ZagrebDoxom i ZFF-om kao voditelj ureda za medije, urednik festivalskih publikacija, autor tekstova i moderator razgovora. Bio je član žirija festivala u Solunu, Gijónu, Splitu i Zagrebu. Radio je u novinarstvu, izdavaštvu i odnosima s javnošću te kao istraživač i asistent dokumentarne produkcije. Tekstove o književnim temama objavljivao je u Književnoj republici, UBIQ-u, Autsajderskim fragmentima itd., a o povijesnima u Časopisu za suvremenu povijest i Pro Temporeu. Bavi se teorijom znanstvene fantastike, recepcijskim i povijesnim studijama hrvatske i jugoslavenske kinematografije te esejistikom na razne teme iz svjetskog filma, kao i popularne kulture u cjelini. Područja interesa su mu poglavito dokumentarni, animirani i kratki film te dugometražni politički filmovi i serije. Član je Međunarodnog udruženja filmskih kritičara FIPRESCI.
Višnja Vukašinović diplomirala je komparativnu književnost i engleski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljuje eseje i kritike o književnosti, likovnoj umjetnosti i filmu. Voditeljica je radionice filmske kritike te radionice pisanja za film Kinokluba Zagreb. Dobitnica je diplome Vladimir Vuković za najboljeg mladog filmskog kritičara 2013. Autorica je filmskog bloga http://felix-trot.tumblr.com/. Sudionica Berlinale Talent Campusa 2013. u sklopu programa Talent Press za filmske kritičare i programa Nisimazine na 70. Mostri. Članica je FIPRESCI-ja i voditeljica radionice filmske kritike na Danima hrvatskog filma i festivalu Vox Feminae. Autorica je edukativnog projekta Prozori koji nizom eseja, intervjua, projekcija i analiza uživo propituje povijest domaće dokumentaristike na portalu dokumentarni.net. Dugogodišnja je suradnica programa Sedmi kontinent za filmsku edukaciju djece i mladih. Dobitnica je nagrade Vladimir Vuković za najboljeg filmskog kritičara 2016.