Video esej Histoire(s) du cinéma slavnog Jeana-Luca Godarda nastajao je od 1988. do 1998., a govori o prirodi samoga filmskoga medija, kao i njegovoj povijesti, ali i povijesti 20. stoljeća, čiji je diskurs posve interpretativno otvoren te misaono poticajan, jer generira nove načine promišljanja postojećih paradigmi. Godard konstruira niz hipoteza o povijesti filma i povijesti stoljeća tako što te dvije povijesti miješa kroz niz slikovnih, glazbenih, tekstualnih, biografskih citata. Tako (Pri)povijesti sadrže kolaž isječaka iz 495 različitih filmova, 148 knjiga, romana, eseja, pjesama, 135 slikarskih djela te 93 glazbene kompozicije.
Projekt Filmske (pri)povijesti temelji se na Godardovim (Pri)povijestima i mjesto je susreta i razgovora o filmu. Jednom mjesečno prikazujemo jednu epizodu Godardova eseja te razgovaramo s domaćim filmolozima kojima je Godardova estetika bliska. U prosincu, 8. 12. u 20 sati, prikazujemo epizodu 2B: Fatalna ljepota, koja pojačava svjetlost lica, osobito ženskih, na ekranu i u slikarstvu… Neuhvatljivost fatalne ljepote dovedena je u odnos s mogućom definijcom filma, ni umjetnost ni tehnika: misterij. U goste nam stižu Leonardo Kovačević i Marijan Krivak, s kojima razgovara Višnja Vukašinović.
Leonardo Kovačević studirao je filozofiju i teologiju. Urednik je za filozofska pitanja Trećeg programa Hrvatskoga radija, s Vesnom Vuković uređuje Transverzalni program u Multimedijalnom institutu te je urednik časopisa Up&Underground. Osim što prevodi s francuskog (Baudrillard, Racine, Levinas, Derride, etc.), autor je knjiga Demokino – virtual biopolitical agora i Društvena odgovornost kapitala.
Marijan Krivak rođen je u Zagrebu 1963. Diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost, a magistrirao je i doktorirao filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Strukovno je situiran na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku. Ondje od 2007. godine predaje filozofiju na dodiplomskom i diplomskom studiju. Voditelj je kolegija iz Suvremene filozofije i Filozofije jezika, a uveo je i izborni kolegij pod naslovom Osnove kritičkog mišljenja. Područja interesa su mu i suvremena filozofija politike, socijalna filozofija te estetička pitanja vezana uz suvremene umjetničke prakse. Usporedo s filozofijom i teorijom, kao i drugim humanističkim disciplinama, dugi se niz godina bavi i tekstovima o filmu i videu te o novim medijima. Član je Hrvatskog društva filmskih kritičara, a članke o filmu objavljuje još od 1989. godine. Objavio je do sada pet knjiga: Filozofijsko tematiziranje postmoderne (2000.), Protiv! (2007.), Biopolitika (2008.), Film… politika… subverzija! (2009.) i Suvremenost(i) (2012.). U svakoj se od njih bavi i analizama filmova, a sve u širem teorijskom i filozofijskom kontekstu. Posljednjih nekoliko godina redoviti je suradnik emisije Filmoskop na Trećem programu Hrvatskog radija, web–portala filmovi.hr te časopisa Hrvatski filmski ljetopis.
Višnja Vukašinović diplomirala je komparativnu književnost i engleski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljuje eseje i kritike o književnosti, likovnoj umjetnosti i filmu. Voditeljica je radionice filmske kritike te radionice pisanja za film Kinokluba Zagreb. Dobitnica je diplome Vladimir Vuković za najboljeg mladog filmskog kritičara 2013. Autorica je filmskog bloga Felix Trott. Sudionica Berlinale Talent Campusa 2013. u sklopu programa Talent Press za filmske kritičare i programa Nisimazine na 70. Mostri. Članica je FIPRESCI-ja i voditeljica radionice filmske kritike na Danima hrvatskog filma i festivalu Vox Feminae. Autorica je edukativnog projekta Prozori koji nizom eseja, intervjua, projekcija i analiza uživo propituje povijest domaće dokumentaristike na portalu dokumentarni.net. Dugogodišnja je suradnica programa Sedmi kontinent za filmsku edukaciju djece i mladih. Dobitnica je nagrade Vladimir Vuković za najboljeg filmskog kritičara 2016.