Video esej Histoire(s) du cinéma slavnog Jeana-Luca Godarda nastajao je od 1988. do 1998., a govori o prirodi samoga filmskoga medija, kao i njegovoj povijesti, ali i povijesti 20. stoljeća, čiji je diskurs posve interpretativno otvoren te misaono poticajan, jer generira nove načine promišljanja postojećih paradigmi. Godard konstruira niz hipoteza o povijesti filma i povijesti stoljeća tako što te dvije povijesti miješa kroz niz slikovnih, glazbenih, tekstualnih, biografskih citata. Tako (Pri)povijesti sadrže kolaž isječaka iz 495 različitih filmova, 148 knjiga, romana, eseja, pjesama, 135 slikarskih djela te 93 glazbene kompozicije.
Projekt Filmske (pri)povijesti temelji se na Godardovim (Pri)povijestima i mjesto je susreta i razgovora o filmu. Jednom mjesečno prikazujemo jednu epizodu Godardova eseja te razgovaramo s domaćim filmolozima kojima je Godardova estetika bliska. U studenome, 3. 11. u 20 h, prikazujemo epizodu 2A (Samo film).
U epizodi Samo film Godard kroz razgovor s velikim francuskim filmskim kritičarem i teoretičarem Sergeom Daneyjem razmatra vlastitu poziciju u povijesti filma svrstavajući se u red onih autora koji su svjesno birali tradiciju kojoj će pripadati, ali i koju će posljedično nepovratno transformirati. Mogućnost da promijeni filmsku povijest zatekavši se točno na sredini njenog puta za Godarda počinje sa spoznajom kako je film bio jedini način da postane svjestan toga kako ima povijest kao on osobno u povijesti koja je povijest svih. O briljantnim anegdotama kojima se oblikovala povijest filma kakvu znamo, kao i o nedokučivim pustolovinama filmske budućnosti razgovaramo s Tomislavom Šakićem i Antom Jerićem.
Razgovor moderira filmska kritičarka Višnja Vukašinović.
Tomislav Šakić (1979), diplomirao komparativnu književnost i kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (2003), gdje je polazio poslijediplomski studij književnosti i 2012. doktorirao u području humanističkih znanosti (polje znanosti o umjetnosti, grana filmologije). Od 2004. zaposlen u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža, od 2005. u statusu leksikografskog suradnika, od 2012. u statusu leksikografa, prvi izbor, od 2016. u zvanju leksikografa, drugi izbor; znanstveni suradnik od 2013; naslovni docent od 2015. Član uredništva Hrvatske književne enciklopedije (I-IV, 2004-12), Filmskog enciklopedijskog rječnika (od 2010) i Leksikona Antuna Gustava Matoša (2013-15). Predavao povijest hrvatskog filma na Hrvatskom seminaru za strane slaviste (Zagrebačka slavistička škola), Školi medijske kulture “Dr. Ante Peterlić”, Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik (Croaticum) Filozofskog fakulteta u Zagrebu i kao vanjski suradnik na Odsjeku za kroatologiju Hrvatskih studija (od 2011). Od 2016. vanjski suradnik pri Akademiji dramske umjetnosti (ADU) u Zagrebu. Bio je izvršni urednik Hrvatskog filmskog ljetopisa od 2005. do 2012, od 2012. je član uredništva. Od 2007. suurednik i utemeljitelj časopisa za književnu fantastiku Ubiq (dobitnik Prix Européen de Science Fiction 2011).
Ante Jerić, autor je i istraživač koji radi u Multimedijalnom institutu u Zagrebu. Temeljni mu je interes kontinentalna filozofija i njeni dodiri sa psihoanalizom, književnošću i filmom. Bio je član uredništva na portalu Kulturpunkt. Pisao je za Libru Liberu, Ubiq, Zarez, Hrvatski filmski ljetopis i 15 dana. Objavio je knjigu Uz Malabou: profili suvremenog mišljenja (2016., izd. Multimedijalni institut).
Višnja Vukašinović diplomirala je komparativnu književnost i engleski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljuje eseje i kritike o književnosti, likovnoj umjetnosti i filmu. Voditeljica je radionice filmske kritike te radionice pisanja za film Kinokluba Zagreb. Dobitnica je diplome Vladimir Vuković za najboljeg mladog filmskog kritičara 2013. Autorica je filmskog bloga http://felix-trot.tumblr.com/. Sudionica Berlinale Talent Campusa 2013. u sklopu programa Talent Press za filmske kritičare i programa Nisimazine na 70. Mostri. Članica je FIPRESCI-ja i voditeljica radionice filmske kritike na Danima hrvatskog filma i festivalu Vox Feminae. Autorica je edukativnog projekta Prozori koji nizom eseja, intervjua, projekcija i analiza uživo propituje povijest domaće dokumentaristike na portalu dokumentarni.net. Dugogodišnja je suradnica programa Sedmi kontinent za filmsku edukaciju djece i mladih. Dobitnica je nagrade Vladimir Vuković za najboljeg filmskog kritičara 2016.