//30. 5. 2016., 20h//
Projekt Prozori koji je za Dokumentarni.net osmislila filmska kritičarka Višnja Vukašinović, zamišljen je kao vidikovac s kojeg se pruža pogled na inspirativnu prošlost hrvatske dokumentaristike do osamostaljenja. Kroz niz mikro-eseja, intervjua i projekcija koje će pratiti, gostovanja autora i analiza filmova uživo, cilj je predstaviti, propitati i kontekstualizirati ključne teme naših najboljih dokumentarnih ostvarenja te postupke i estetike kojima su uobličene.
Tema Prozora u svibanjskom programu bio je položaj slabijih u socijalističkom kozmosu, konkretnije, položaj žena. Na koji su se način s idealima bratstva i jedinstva nosile radnice, majke, supruge i djevojčice, otkrijte u tri stilski posvema različita filma čiji su autori legenda hrvatskog igranog filma Krešo Golik, splitski eksperimentalist Ranko Kursar te autor najvećeg broja dokumentaraca u našoj kinematografiji Petar Krelja, koji će ujedno biti i gost večeri.
Tri kratkometražna crno-bijela dokumentarna filma odlikuje visoko promišljena filmska forma koja svojom strukturom naglašava i usložnjava prikazane socijalne probleme. Nakon projekcije koja se održava 30. svibnja u 20 sati u MM centru, uslijedit će analiza uživo koju će voditi selektorica filmova Višnja Vukašinović, dok će Petar Krelja komentirati svoj film te primati pitanja iz publike.
Program:
Dokumentarni film Od 3 do 22 miljama je udaljen od socrealizma 1940-ih i 1950-ih; radnik ovdje nije glorificiran, već naprotiv, iskorišten je kao krunski dokaz nehumane cijene koju pojedinac mora platiti za državni program nametnute „kolektivne dobrobiti“. Poništavajući manipulaciju gledateljevim emocijama izostankom uobičajene upotrebe glazbe i dijaloga, Golik radije svoj fokus usmjerava na mogućnosti čiste slike, gradeći film od niza kratkih kadrova koje spaja u vrtoglavo filmski nabijen i emocionalno precizan feministički osviješten portret jedne radnice i žene čiju egzistenciju zaglušuje buka strojeva i opominjući zvuk budilice.
Info: r. Krešo Golik, dokumentarni, Zagreb film, 1966., 14′
U kompleksnost značenja ultimativnoga socijalističkog cvijeta majstorski nas uvodi splitski eksperimentalist Ranko Kursar svojim opservacijskim dokumentarcem Karanfil (1968.) snimljenim u profesionalnim uvjetima za legendarni FAS (Filmski autorski studio). Karanfil je u socijalizmu bio sve samo ne običan cvijet. Karanfil se stavljalo u zapučak, njime se kitio radnik, ali i njegov revolucionarni vođa. A sve te karanfile crvene od revolucije netko je trebao nabrati. To je, naravno, činio radnik, a ne njegov revolucionarni vođa. Iza svakog cvijeta čuči ruka koja ga je njegovala, kao i ona koja ga je ubrala.
Info: r. Ranko Kursar, dokumentarni, Filmski autorski studio, 1968., 10′
Djetinjstvo je arena ranjivosti, vrijeme u kojem smo posvema prepušteni milosti svijeta. Nekima je ona neobjašnjivo uskraćena bez da su to ičim zaslužili. Djevojčici Milki živa su oba roditelja, no ona svejedno djetinjstvo provodi po domovima i takozvanim prihvatnim stanicama. Film Povratak (1975.) Petra Krelje genijalna je filmska minijatura koja u petnaestak minuta trajanja sabija svu tragediju života ove nevoljene djevojčice kojoj milost ukazuju samo stranci. Krelja je svoja najupečatljivija dokumentarna (Prihvatna stanica, 1977.), ali i cjelovečernja igrana ostvarenja (Godišnja doba, 1979. i Stela, 1990.) posvetio upravo ovoj temi. Okidač Milkine priče njen je najnoviji pokušaj bijega iz ustanove u koju je smještena – djevojčica je pronađena na zagrebačkom aerodromu otkud je htjela teti u Njemačku.
“Imaš li ti nekog tu u Jugoslaviji?”, pitaju je na obavještajnom razgovoru čudeći se zašto ide teti – koja je ne zove k sebi – umjesto svojim roditeljima. Kreljin film prikazat će nam izbliza sva nemilosrdna odbijanja koja su Milku nagnala na ovaj smjeli pokušaj odlaska u nepoznato.
Info: r. Petar Krelja, dokumentarni, Zagreb film, 1975., 15′
Ulaz je besplatan.
Početak projekcije je u 20 sati.